od 6,5 do 7,5. Raspadanje je najefektivnije na temperaturi od 15 C (psihrofilne bakterije), 35 C (mezofilne) i 55 C ( termofilne ). U praksi se pokazalo da je zadržavanje od oko 10 dana najefektivnije za termofilne bakterije, 25 do 30 za mezofilne i
), 35 C (mezofilne) i 55 C (termofilne). U praksi se pokazalo da je zadržavanje od oko 10 dana najefektivnije za termofilne bakterije, 25 do 30 za mezofilne i 90 do 120 za psihrofilne. Većina postrojenja koja danas rade, rade u mezofilnom
opseg za drugi set bakterija koje mogu da efikasno obave proces anaerobne digestije je od 55 do 60 C i nazivaju se termofilne bakterije, što su set većeg broja vrsta bakterija koje preživljavaju u toplijim uslovima i u daleko neprikladnijoj
u toplijim uslovima i u daleko neprikladnijoj ili zagađenijoj sredini. Za razliku od mezofilnih bakterija, termofilne pokazuju unapređeno razlaganje biomase, naročito one vrste biomase koje su nastale od kafilerijskog otpada ili od
područje), bila za vrijeme ledenog doba veoma značajan refugijalni prostor koji je omogućio da se mnoge termofilne vrste evropskog sjevera i njenog središja sačuvaju na ovom području. Ledeno doba je zahvatilo područje Perućice pa su
. Svedok konstantnosti povoljnih klimatskih uslova ovog regiona su i danas dobro razvijene polidominantne šume. Ove termofilne šume su reliktne starosti, a po velikom broju vrsta drveta koje ih ravnopravno izgrađuju, kao i prema zastupljenosti i
rasprostranjeni su bukva, javor gluvač, beli i crni grab, makedonski hrast i jela. U prizemnoj flori dominiraju termofilne biljke poput divlje lale i šumarice. Prašume jele delimično su opstale na Gvozdu i duž grebena od Gumbara do Veljeg leta
niz različitih reakcija na površini membrane. Četvrto, otkriveno je da su mnoge drevne porodice bakterija termofilne , što znači da su specijalizovane za život u vrelim sredinama. Mnoge od njih se i danas mogu naći u vrelim izvorima gde je
reči). Sva muka i intriga oko uzorkovanja DNK bi bila besmislena bez upotrebe posebnog enzima, Taq DNK polimeraze iz termofilne vrste Thermus Aquaticus, koja je nadjena u vručim izvorima Jeloustoun parka i koja omogućava umnožavanje strahovito
, M. javanica i dr.). termofilne vrste.
ako rastu pri temperaturama nižim od 20 ºC. Mezofilnim gljivama odgovara temperatura okoline od 20 do 45 ºC, a termofilne su prilagođene visokim temperaturama od 40 do 60 ºC. U prirodi ne možemo uticati na temperature okoline kao prilikom
tri zone: termofilne listopadne šume je jasna. Ova je zona stiješnjena strmenim brdima. Biljne formacije ovoga pojasa imaju u svome