inhibira agregaciju trombocita i koristi se u prevenciji šloga i drugih tromboembolija . tiklopidina je 500 mg. Iako ima relativno dugo vreme poluživota, daje se dva puta dnevno po 250 mg uz obrok radi bolje gastrointestinalne tolerancije. Već 6 h posle uzimanja prve doze tiklopidina od 250 mg, nastaje inhibicija agregacije trombocita, a puna antiagregaciona aktivnost postiže se posle 3 - 5 dana, kada dolazi do produženja vremena krvavljenja. Uticaj na agregaciju trombocita i krvavljenje traju oko godinu dana i nakon prekida terapije .
tiklopidin koristi bolesnicima sa TIA i nakon malog šloga, bolesnicima sa perifernim aterosklerotičnim arteriopatijama i koronarnim bolesti. Tiklopidin smanjuje incidenciju šloga, infarkta miokarda i nagle smrti. U prevenciji šloga je pokazao veću efikasnost od aspirina . tiklopidina od 250 mg, nastaje inhibicija agregacije trombocita, a puna antiagregaciona aktivnost postiže se posle 3 - 5 dana, kada dolazi do produženja vremena krvavljenja. Uticaj na agregaciju trombocita i krvavljenje traju oko godinu dana i nakon prekida terapije .
tiklopidina je 500 mg. Iako ima relativno dugo vreme poluživota, daje se dva puta dnevno po 250 mg uz obrok radi bolje gastrointestinalne tolerancije. Već 6 h posle uzimanja prve doze tiklopidina od 250 mg, nastaje inhibicija agregacije trombocita, a puna antiagregaciona aktivnost postiže se posle 3 - 5 dana, kada dolazi do produženja vremena krvavljenja. Uticaj na agregaciju trombocita i krvavljenje traju oko godinu dana i nakon prekida terapije . tiklopidina su: abdominalni bol, dijarea ( 21 % ), dispepsija ( 13 % ) i nauzea ( 11 % ), Uzimanje leka u toku obroka može da smanji ove smetnje. Gastrointestinalne smetnje kod uzimanja tiklopidina su češće u odnosu na aspirin, ali gastritis i gastrointestinalna krvavljenja su ređi. Mogu se javiti kožne alergične promene u vidu makulopapularne ospe i urtikarije ( do 15 % pacijenta ), koje nastaju sa ukidanjem leka. Retko neželjeno dejstvo tiklopidina, koje može da ugrozi pacijenta, je
tiklopidina od 250 mg, nastaje inhibicija agregacije trombocita, a puna antiagregaciona aktivnost postiže se posle 3 - 5 dana, kada dolazi do produženja vremena krvavljenja. Uticaj na agregaciju trombocita i krvavljenje traju oko godinu dana i nakon prekida terapije . tiklopidina su češće u odnosu na aspirin, ali gastritis i gastrointestinalna krvavljenja su ređi. Mogu se javiti kožne alergične promene u vidu makulopapularne ospe i urtikarije ( do 15 % pacijenta ), koje nastaju sa ukidanjem leka. Retko neželjeno dejstvo tiklopidina, koje može da ugrozi pacijenta, je teško neutropenija ( 1 % slučajeva ). Zato je tokom prva tri meseca terapije potrebna kontrola krvne slike i broja trombocita svake dve nedelje .
terapije . tiklopidina , koje može da ugrozi pacijenta, je teško neutropenija ( 1 % slučajeva ). Zato je tokom prva tri meseca terapije potrebna kontrola krvne slike i broja trombocita svake dve nedelje .
kožne alergične promene u vidu makulopapularne ospe i urtikarije ( do 15 % pacijenta ), koje nastaju sa ukidanjem leka. Retko neželjeno dejstvo tiklopidina, koje može da ugrozi pacijenta, je teško neutropenija ( 1 % slučajeva ). Zato je tokom prva tri meseca terapije potrebna kontrola krvne slike i broja trombocita svake dve nedelje . tiklopidina .. Kanadsko-američka ( CA TS ) multicentrična randomizirana duplo slepa studija delovanja tiklopidina u dozi od 250 mg / dnevno, u odnosu na placebo u preko 1000 bolesnika. Lečenje je počinjalo na kon nastanka tromboembolijskog šloga i trajalo prosečno 2 godine. Analizirana je pojava novog šloga, infarkta miokarda ili nagle smrti. Tiklopidin je smanjio ukupni rizik za 30,2 % .
leka. Retko neželjeno dejstvo tiklopidina, koje može da ugrozi pacijenta, je teško neutropenija ( 1 % slučajeva ). Zato je tokom prva tri meseca terapije potrebna kontrola krvne slike i broja trombocita svake dve nedelje . tiklopidina u dozi od 250 mg / dnevno, u odnosu na placebo u preko 1000 bolesnika. Lečenje je počinjalo na kon nastanka tromboembolijskog šloga i trajalo prosečno 2 godine. Analizirana je pojava novog šloga, infarkta miokarda ili nagle smrti. Tiklopidin je smanjio ukupni rizik za 30,2 % .
. Lečenje je počinjalo na kon nastanka tromboembolijskog šloga i trajalo prosečno 2 godine. Analizirana je pojava novog šloga, infarkta miokarda ili nagle smrti. Tiklopidin je smanjio ukupni rizik za 30,2 % . tiklopidina ( 500 mg / dnevno ) i aspirina ( 1300 mg / dnevno ). U pogledu pojave recidivantnog ishemičnog insulta tiklopidin je čak bio nešto efikasniji od aspirina. Recidiv šloga nastao je u 11,2 % bolesnika lečenih tiklopidinom i 13,8 % lečenih aspirinom. Međutim, pokazalo se da je efikasnost tikopidina veća tokom prve godine upotrebe, a za tim se smanjuje. Analiza na kraju tri godine lečenja pokazala je da se recidiv šloga javio se u 10 % bolesnika sa tiklopidinom u odnosu na 13 % lečenih
studija šloga ( TASS ) poredila je tiklopidin sa aspirinom. U kon tro lisanu randomiziranu trostruko slepu multicentričnu strudiju uključeno je više od 3000 bolesnika sa hemisferičnim TIA, amaurosis fugax i malim šlogom. Poređen je efekat tiklopidina ( 500 mg / dnevno ) i aspirina ( 1300 mg / dnevno ). U pogledu pojave recidivantnog ishemičnog insulta tiklopidin je čak bio nešto efikasniji od aspirina. Recidiv šloga nastao je u 11,2 % bolesnika lečenih tiklopidinom i 13,8 % lečenih aspirinom. Međutim, pokazalo se da je efikasnost tikopidina veća tokom prve godine upotrebe, a za tim se smanjuje. Analiza na kraju tri godine lečenja pokazala je da se recidiv šloga javio se u 10 % bolesnika sa tiklopidinom u odnosu na 13 % lečenih aspirinom .. Slični rezultati dobijeni su i u pogledu kardiovaskularnih komplikacija uopšte. Analiza podgrupa bolesnika pokazala je nešto veću efikasnost tiklopidina od aspirina u prevenciji šloga kod
. Poređen je efekat tiklopidina ( 500 mg / dnevno ) i aspirina ( 1300 mg / dnevno ). U pogledu pojave recidivantnog ishemičnog insulta tiklopidin je čak bio nešto efikasniji od aspirina. Recidiv šloga nastao je u 11,2 % bolesnika lečenih tiklopidinom i 13,8 % lečenih aspirinom. Međutim, pokazalo se da je efikasnost tikopidina veća tokom prve godine upotrebe, a za tim se smanjuje. Analiza na kraju tri godine lečenja pokazala je da se recidiv šloga javio se u 10 % bolesnika sa tiklopidinom u odnosu na 13 % lečenih aspirinom .. Slični rezultati dobijeni su i u pogledu kardiovaskularnih komplikacija uopšte. Analiza podgrupa bolesnika pokazala je nešto veću efikasnost tiklopidina od aspirina u prevenciji šloga kod bolesnika sa TIA .
šloga nastao je u 11,2 % bolesnika lečenih tiklopidinom i 13,8 % lečenih aspirinom. Međutim, pokazalo se da je efikasnost tikopidina veća tokom prve godine upotrebe, a za tim se smanjuje. Analiza na kraju tri godine lečenja pokazala je da se recidiv šloga javio se u 10 % bolesnika sa tiklopidinom u odnosu na 13 % lečenih aspirinom .. Slični rezultati dobijeni su i u pogledu kardiovaskularnih komplikacija uopšte. Analiza podgrupa bolesnika pokazala je nešto veću efikasnost tiklopidina od aspirina u prevenciji šloga kod bolesnika sa TIA .
prve godine upotrebe, a za tim se smanjuje. Analiza na kraju tri godine lečenja pokazala je da se recidiv šloga javio se u 10 % bolesnika sa tiklopidinom u odnosu na 13 % lečenih aspirinom .. Slični rezultati dobijeni su i u pogledu kardiovaskularnih komplikacija uopšte. Analiza podgrupa bolesnika pokazala je nešto veću efikasnost tiklopidina od aspirina u prevenciji šloga kod bolesnika sa TIA . tiklopidina apsirina. Kombinacija tiklopidna i aspirina izaziva veću inhibiciju agregacije trombocita, ali i više prdužava vreme krvavljenja nego svaki od ovih lekova ponaosob .
is he mičkog šloga on je izvanredna alternativa za aspirin. Tiklopidin se pokazao nešto efi kas nijim od aspirina u preventivnom lečenju šloga. Međutim njegova efikasnost se vremenom smanjuje. Neželjena dejstva su češća nego kog aspirina. Pacijenati se moraju ozbiljnije posavetovati, pratiti i hematološki kontrolisati. Tiklopidin je indikovan kod bolesnika koji ne tolerišu aspirin. Neuspeh aspirina, tj. pojava malog ili velikog šloga upućuje da ga treba zameniti tiklopidinom .
efi kas nijim od aspirina u preventivnom lečenju šloga. Međutim njegova efikasnost se vremenom smanjuje. Neželjena dejstva su češća nego kog aspirina. Pacijenati se moraju ozbiljnije posavetovati, pratiti i hematološki kontrolisati. Tiklopidin je indikovan kod bolesnika koji ne tolerišu aspirin. Neuspeh aspirina, tj. pojava malog ili velikog šloga upućuje da ga treba zameniti tiklopidinom . tiklopidina , korišćenja njegovih analoga, koji se bolje podnose i preciznijem izboru podgrupa bolesnika kod kojih tiklopidin daje najbolje rezultate .