za svačiji ukus. Tractatusa jeste odnos jezika i stvarnosti ili pitanje o
, 1921.) koja je poznatija pod naslovom Tractatus Logico-Philosophicus što je naslov koji je za
ga, verovatno, gotovo naizust. 4 Tractatus sastoji se od sedam teza, pri čemu uz svaku, osim
reči kao što je to učinio Rasel u Uvodu za Tractatus rekavši kako na kraju krajeva, g. Wittgenstein
, jedan je od problema koji se razmatra u Tractatusu .
u kojem se o besmislenom ne može govoriti. U Tractatusu Vitgenštajn opisuje osobine takvog jezika pri
utemelji na logici, naglasiti da Vitgenštajn u Tractatusu ne traži osobine idealnog jezika podstaknut
nosećeg argumenta u Vitgenštajnovom Tractatusu .
je od ključnih termina u filozofiji jezika Tractatusa ; u tom pogledu se Vitgenštajn nadovezuje na
se ozbiljno i dosledno divio. U Predgovoru Tractatusu on kaže Spomenut ću samo da veličanstvenim
u pogledu načina da se razume kako Vitgenštajn u Tractatusu upotrebljava nemački termin Bedeutung.
pribegava i u ovom slučaju 16. U prvom prevodu Tractatusa koji je, kao što je rečeno, bio na engleskom
reči Bedeutung i bedeuten. Uopšte uzev, one u Tractatusu ne bi trebalo da budu prevedene, kao što to čini Č
ime Enskombova napominje: Engleske čitaoce Tractatusa treba upozoriti da je opštepoznato da je
itd. za Fregeov Bedeutung Ogdenov prevod Tractatusa ima grešaka koje Vitgenštajn nije uočio 19.