muzičke scene i industrije u regionu. Travničkoj ulici. Svaki dan je drugačije koncipiran, tako da će program obeležiti domaći alternativni rok sastavi mlađe generacije, bendovi koji su obeležili istoriju ovog
Zvezdara teatra, istakao je da mu je posebno drago što će u ovom pozorištu biti izvedena Konzulska vremena, komentar u dva dela, kako stoji u podnaslovu, po motivima Travničke hronike. To je pokušaj, dodao je on, da se jedan od najznačajnijih romana naše literature izvede u svom likovnom i poetskom značenju, jer je nemoguće prepričavati
, da se jedan od najznačajnijih romana naše literature izvede u svom likovnom i poetskom značenju, jer je nemoguće prepričavati Andrića u klasničnom smislu, a u samoj Travničkoj hronici ima četiri-pet strana dijaloga, dok su ostalo uglavnom opisi. Ristić tako, dodao je Kovačević, kao ni do sad, ne radi klasičnu predstavu sa hronološki datim
već istoriju prikazuje kroz emocije, miris i ukus Bosne, a zbivanja daje kroz zvuke, pokrete, naravi, uz blago prepričavanje suštine Konzulskih vremen izvedenih iz Travničke hronike.
.... Travnička hronika. Pri tom, ovde nije reč o klasičnoj dramatizaciji, razvijanju radnje, uspostavljanju protoka vremena, karakterizaciji likova... Osnovni tok romana i
, jesu naša vremena koja živimo. Travničku hroniku. Andrićevo remek delo poslužilo je kao polazna tačka za predstavu Konzulska vremena, od koje je, u svom prepoznatljivom maniru, krupnim dramaturškim
ću nesigurnu jučerašnju zbilju pretvarati u sutrašnju fikciju. Travničku hroniku i Na Drini ćupriju. Živio je u samoizabranoj izolaciji, ne objavljujući ništa, ne potpisujući se nikom, u tihom protestu protiv okupacijskoga, njemačkog
deponija u Subotici. Volonteri Arhus centra su obišli nekoliko lokacija: Ulica Željka Milivojevića, iza Gradske bolnice, zatim ulice Jovana Mikića, Đevđelijska i Travnička u Subotici, kao i Prvomajska na Kelebiji. Fotografije sa opisima smetlišta prosleđene su na sajt www.ocistimosrbiju.rs, te je na ovaj način dat doprinos kampanji "
s početka šezdesetih godina XIX veka a da pri tom ni u jednom trenutku ne ispušta iz ruku nit zanimljive fabule. Tokom pet decenija koje dele vreme radnje Andrićeve Travničke hronike od vremena ovog romana istorijske okolnosti su se znatno promenile: strašni Orijent i surovi, hiroviti veziri preselili su se u legendu, i konzuli evropskih
bez navođenja pojedinačnih dela). Međutim, takođe sam pročitao i knjigu Andrićevog velikog obožavaoca i poznavaoca Emira Kusturice, koji u njoj tvrdi da je upravo " Travnička hronika "delo u kome se najjasnije vidi mentalitet i istorija naroda. S obzirom na to da je ovaj članak posvećen kako Andriću, tako i Kusturici, smatram da stav
brojnim odlomcima koji su ostali po novinama i časopisima ili u rukopisu, on je nameravao da napiše i neku vrstu sarajevske hronike, kao što je napisao i višegradsku i travničku hroniku. (Isto). Ova namera je bila još za Andrićeva života povod za veliki broj razgovora i intervjua o tzv. Sarajevskoj hronici: u njima se Andrićevi sagovornici
] Ljube Jandrića, više puta se govori o Omerpaši Latasu. Kada Jandrić podseća Andrića na rukopis o Omerpaši Latasu, nije li to možda dio trilogije kojim bi se zajedno sa Travničkom hronikom i Na Drini ćuprijom zatvorio krug povijesti o Bosni, Andrić kaže sledeće: I jeste i nije [ ]. Ja vam nisam čovek koji radi sa unapred utvrđenim planom. Ja sam
samo 14 kratkih fragmenata o kompleksu Omerpaša Latas, kad je za četiri godine mogao da napiše tri velika i u potpunosti obrađena i dovršena romana, Na Drini ćupriju, Travničku hroniku i Gospođicu, govori o tome da fragmenti i rukopisi o Omerpaši Latasu nisu Andriću bili podesna podloga za intenzivan rad na romanu kao zaokruženoj tematskoj
njegova biografija, koja međutim nije u vezi sa glavnom temom poglavlja. Pre bi se reklo da se autor tim delom intratekstualno poziva na opis muzeja čudovišta Konaka u Travničkoj hronici i istovremeno na pristup književnom žanru hronike. Nije isključeno da je Andrić imao nameru da napiše hroniku o Omerpaši i njegovom vremenu. Treći deo (str.
Objavljeno kao odlomak u Borbi, u izdanju povodom Dana Republike 1958. godine. Štampano prema tom tekstu. Travničkoj hronici povod francuskom konzulu Davilu za razmišljanja o turskoj politici i turskom načinu života i ponašanja, tako Atanacković posle svojih sastanaka sa