. Rođen je u Gusinju, 1828. godine, od oca Hasan-bega, sina čuvenog... Šemsikadić , poznati je bošnjački prvak druge polovine XIX stoljeća i jedna od najznačajnijih ličnosti bošnjačkog nacionalnog
je kao veoma okrutan čovek koji uživa da muči druge ljude. Šemsikadića , najznačnije bošnjačke ličnosti iz Sandžaka u drugoj polovini 19. stoljeća.
da je vašno da pas bude dobro istreniran i poslušan kako, umesto opuštanja, ne bi izazvao još veći stres i haos. Šemsikadić , kao što smo imali prilike vidjeti, borio se svim raspoloživim sredstvima kako bi sačuvao svoj voljeni Sandžak i Bosnu
otporu odazivaju se mnogi narodni predstavnici iz susjednih krajeva, a među prvima i pljevaljski muftija Mehmed Šemsikadić , koji sa svojim snagama mješovitog nacionalnog sastava stiže u Sarajevo već 4. avgusta 1878. godine. Prethodno u
iz drugog pravca napredovao austrijski general Sapari sa svojom XX divizijom. Šemsikadić stiže u Donju Tuzlu, konsoliduje snage odbrane, koje su se nalazile pred predajom, i nakon dva dana žestokih borbi,
, probijaju linije odbrane na nekoliko mjesta i, 19. avgusta 1878. godine, ulaze u Sarajevo. Šemsikadić se, još neko vrijeme (mjesec dana), zadržava u Bosni, a onda, u dogovoru sa svojim vojnim zapovjednicima, povlači
i dolinom rijeke Drine, do Međeđe, odakle prelazi u Sandžak. Šemsikadić , u novembru 1878. godine, prima u Prištini odlikovanja od turskog dvora.
vlast i dalje ostavljena pod nadležnost osmanskog sultana Abdul Hamida II. Šemsikadića za ostvarenje svojih interesa, austrijski dvor uspjeva da od vlasti u Istanbulu izdejstvuje njegovo uklanjanje iz
ostatak života, sve do iznenadne smrti, 29. januara 1887. godine. Šemsikadić je pokopan u haremu džamije Sultan Fatih u Istanbulu.
dana kasnije, 8. juna, i Narodne skupštine, čime je započela pobuna protiv lokalnih osmanskih vlasti. Šemsikadić (1827 - 1887)
posljednji osmanski paša, Hafiz-paša, a uporedo sa njim u Sarajevo stiže i pljevaljski muftija Mehmed Vehbi ef. Šemsikadić (1827 - 1887). I dok je novi vojni komandant zagovarao politiku zvanične vlade, tj. mirnu predaju Bosne i Hercegovine
je novi vojni komandant zagovarao politiku zvanične vlade, tj. mirnu predaju Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj, Šemsikadić je podržavao raspoloženje naroda i zalagao se za pružanje oružanog otpora u slučaju predaje Bosanskog vilajeta
se za pružanje oružanog otpora u slučaju predaje Bosanskog vilajeta Habzburškoj monarhiji. Šemsikadić se vraća u Taslidžu s namjerom mobilizacije što većeg broja Sandžaklija u cilju pružanja otpora Autro-Ugarskoj.
šest pravaca prešle bosansko-hercegovačku granicu i započele okupaciju Bosne i Hercegovine. Šemsikadića , oko 8.000 boraca, od čega oko 4.000 Sandžaklija, ušlo je u Sarajevo, 4. avgusta 1878. godine. Na putu prema Tuzli,
snage odnose pobjedu i, 12. avgusta, primoravaju Saparia na povlačenje prema Doboju. Šemsikadić je, 16. avgusta, napao austrijske snage kod Doboja, ali je ovaj, kao i juriš izveden 19. avgusta, general Sapari odbio.