slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "velarni".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
F, V). To znaci da je dete, uz savladane pokrete iz prethodnih faza (labijalni pokreti, podizanje tela i korena jezika, velarni pokreti) ovladalo svim osnovnim pokretima artikulacionih organa, kao što je podizanje vrha jezika (neophodno za
. Reč je o imenicama ž. roda sa završetkom - ka, - ga, - ha u nominativu jed., odnosno imenicama čija se osnova završava velarnim suglasnikom. Takve su imenice zanimljive po tome što se ovaj suglasnik može sibilarizovati, a može i sačuvati u svim
motivacija reči - kod imenica sa značenjem osobe, a naročito kod značenja zanimanja zadržavaju nepromenjen velarni suglasnik (str. 72 - 73). Plavi rečnik je vrlo lakoničan u svom uvodu. Ali predlaže više konkretnog materijala.
grupe). Kentumski jezici (grčki, italski, keltski, germanski, toharski, hetitski, ilirski) sačuvali su jedan tip velarnih konsonanata nepromenjen (k, g), dok su u satemskim jezicima (indijski, iranski, jermenski, trački, albanski,
daje povoda da protoindoevropsko vos - qo -, obrazovano na isti način kao protoslovensko zlaku i frig, zelkia pomoću velarnog guturala, ne smemo smatrati plodom naših etimoloških kombinacija. Postojanje takvog protoindoevropskog derivata
. baukna koja ubedljivo potvrđuje idioglotsko poreklo slov. fitonima. Poznato je da se isti ovaj bezvučni gutural velarne artikulacije kao morfemski elemenat ne javlja samo u indoevropskom preteritu, a docnije i u grč. perfektu, nego i u
i u grč. perfektu, nego i u prezentu plekw, olekw, olumi, erukw eriw, zatim i u etrurskom preteritu. Zbog njegove velarne prirode neprihvatljivo je tumačenje P. Kretschmera (Die objektive Konjuigation im Idg., S. B. Ak. Wien 225 / 2 1947) o
ovog morfemskog elementa - q sa pokaznom zamenicom - ke (palatalni gutural). Mnogo je verovatnije zbog očiglednog velarnog guturala da se radi o istom morfemskom elementu koji se kao postpozitivna deiksa, a o takvoj se jedino može raditi u ovom
nego i u prilozima (tu, tuj, tude, tuna, tuka, tukaj), odakle je po svoj prilici i došlo u glagolsku kategoriju. velarni gutural kao u protoslov. buk i lid. baukoV, nalazimo i u Hesihijevim glosama bwka ' ' Junnon ' ' (= crvenka, jer je u tunine
. Sto je jos vaznije, ovaj oblik sa palatalnim guturalom javlja se istovremeno sa svojim konkurentom ciji je inicijal velarni gutural, u frigijanskom toponimu Maneg / zordum »Manesov grad«. Ovoj frigijanskoj dubleti odgovara rusko zorod »
siptarima nego i Frigijancima. Treba primetiti da se frig. toponim Gordion, koji belezi vec Ksenofont, javlja uvek sa velarnim guturalom.
. Treba primetiti da se frig. toponim Gordion, koji belezi vec Ksenofont, javlja uvek sa velarnim guturalom. velarni inicijal, koji nalazimo u slov. grad, svedoci i dosada nezapazena i neiskoriscena Hesihijeva glosa kerta »grad«.
. Gortynia. To znaci ni tirsensko Cortona. Stoga se mora izvrsiti ponovna analiza i izdvajanje ovih koradikala sa velarnim inicijalom iz grupe hortus, kod koje Hofmann, slicno kao i Meillet, pretpostavlja dvojak determinativ t / dh. Grcko
. pleco, lat. plecto i bez dentala duplex itd. kao i u staroind. prasnah »kos, pleter« sa palatalnim guturalom nasuprot velarnom u slov. plachu. Ovamo spada i grcka grupa amplakisko »gresiti«, amplakon, a (m) plakema »greska« itd. u kojoj se