26) i primeru Gospoda Hrista, kad mu nad Lazarevim grobom udariše suze (Jn 11, 42), nalazimo opravdanja za sopstvene suze i tugu. zaplačemo . U takvom raspoloženju jasno vidimo da je odsustvo voljenih, zaista, tragedija. Smrt je strašna, ali je odsustvo užasavajuće. Suze za voljenima, moraju da se
celivan Njime. I ušavši zajedno sa Njim, sa Njim zajedno jede, uživajući zajedno sa Ocem u nebeskoj radosti. Zato, hajdemo i mi, da u blaženom siromaštvu pripadnemo i zaplačemo pred Gospodom Bogom našim, kako bi i naše prošle grehe izbrisali, i uništili u sebi svaku sklonost ka grehu. I zadobili Utešitelja, Njime tešeni i Njemu slavu uznoseći
ustručavanja se ljubio na plaži Ipanemo u Rio de Ženeiru. zaplačemo zbog položaja u kojem se kultura našla.
druge nekvalifikovane poslove jer nisu hteli da pristupe političkoj stranci. Sada kada stiže bumerang, čujemo apele i proteste od bivše nam vlasti... Pa čuj da još i zaplačemo ? Kako se seje tako se i žanje, stara dobra...
Dobro će sve biti. Nadam se da ćemo to nekako svršiti: nećete ni morati ići u Carigrad... zaplačemo na svoje muke i nevolje teške... Šjutradan uđosmo knjazu i pođosmo mu ruci. Lijepo nas dočeka. Meke mu i slatke riječi, na ranu bi i privio Mi mu se zaplakasmo i kazasmo
miliona dolara ". zaplačemo , moramo sačuvati trezvenost i razboritost. I ne ponašati se kao goveda u stampedu, koje svaki iskusniji kojot može da potera prema ivici provalije.
Save ikone u srpskim crkvama plaču. Plaču nad nama, nad našom ravnodušnošću i malodušnošću, plaču zbog nas, umesto nas. Podsećaju nas šta bi trebalo da činimo. Kada mi zaplačemo , one će se osmehnuti. Pozivamo vas da se priključimo saboru nebeskih molitvenika za spas Srbije i srpskog naroda svugde: najpre na Kosovu i Metohiji, ali i u Južnoj
ovog grada. Iz grada u kome si me ostavio da te čekam. U kome me je čekanje bolelo i uništilo. Možda te za deset godina sretnem, kako šetaš sina................... Možda zaplačemo , što nije naš. Možda Znam da nazad nema. Ona je sada tu. Ostani sa njom. Zaboravi sve. Kada odem, retko ću se vraćati. Ovde će me sve sećati na nas. Na tebe I mrzim sebe što
nadamo kao ranije... Mozda je to znak da ne treba da zaboravimo. pozz zaplačemo ... Prijatno
bi volela najduže i najgušće trepavice ali ne bi imala ništa protiv ako ne bi trebalo za to da se napreže svaki dan. Sve bismo volele da se na plaži maskara ne skida, ili ako zaplačemo u toku dana takođe da se ne obriše.
i seksa, uticaja i moći porodičnihveza, gubitka i života. Sara Vinman je svojim toplim, nežnim i umiljatim glasom uspela da nas navede da se smejemonaglas, a ponekad i zaplačemo , dok pratimo sudbinujedne generacije.