vizantijski pisci mešaju oba ova plemena, Srba i Hrvata, pa jedna ista plemena zovu i jednim i drugim imenom. Tako Zonara i Skilices, pišući o ratu kralja Mihaila, oca Bodinova, koji je poslao vojsku u Bugarsku protiv Vizantinaca, vele:
naziv počinje odgovarajućim slovom. Od vizantijskih pravnih komentatora Matija Vlastar koristi tumačenje Jovana Zonare (početak HII veka) i naročito Teodora Valsamona, čija kanonska tumačenja iz 1169 - 1177. leže u osnovi ovog Zbornika.
ih. Zbog takve delatnosti njegove, zločestivi car mučaše u okovima i tamnici svetog Metodija, kao što o tome tvrdi Zonara . [ 7 ] On kaže da se Mihailo Travlos u početku svoga carovanja pokaza dobar, jer mnoge svete oce, koje Lav Jermenin beše
Jevtimija. Zbog poštovanja ikona on Jevtimija posla u progonstvo, a svetog Metodija zatvori u tamnicu u Akriti. Isti Zonara ovako opisuje zloverje cara Mihaila Travlosa: on u svemu podražavaše cara Kopronima; [ 8 ] blagonaklonjen Jevrejima,
, izobličili njegovo bezumlje, nego da kao neznalice i neučeni sleduju njegovoj jeretičkoj zabludi. Tako govori Zonara . Sveti Metodije se junački suprotstavljao zlovernom caru, kao mudar i vičan znalac Svetoga Pisma, pravoslavnih
kraj XI veka), Nikifora Kalista Ksantopula (XIV vek) i čitav niz drugih, pa i anonimnih. Treba još ukazati na tumačenja Zonare i Nikole Doksopatra na stihove svetog Grigorija, i drugo. Sve to svedoči o širokoj rasprostranjenosti dela svetog
status centralne biblioteke u Vizantijskom carstvu. Prema belešci vizantijskog hroničara i teologa Jovana Zonare (12. vek), u biblioteci se nalazilo oko 120.000 tomova pre nego što je nastradala u požaru 475. godine. Posle požara
hercegovačkog mitropolita Simeona. Iz toga vremena sačuvao se jedan zapis Svetog Vasilija na knjizi Letopis Jovana Zonare , koju Tvrdošu pokloni veliki dobrotvor Stefan Vladislavić iz Gacka. Svetitelj se na knjizi potpisao na dan Sv.
knjige dobivene od despota: Sudije, Levitiko, Vtorozakonie, Mojsejskije knigi pet - sve iz Starog zaveta, i Zonara , vizantijski hroničar.
. 5. Teodor I Kasiter bio patrijarhom od 815. do 821. godine. 6. Mihail II Mucavko carovao od 820. do 829. godine. 7. Jovan Zonara - vizantijski istoričar i kanoničar, savremenik cara Aleksija Komnena (1080 - 1118 g.). Njegovo najglavnije
izlažu događaji svemirne istorije od postanka sveta do stupanja na presto cara Jovana Komnena (1118. g.). Osim toga od Zonare su ostala pisma, žitija svetih, pesme. 8. Konstantin Kopronim carovao od 741. do 755. god. 9. Teofil carovao od 829. do
ubijala, pak ipak nijesu za to lišena bila prava sveštenodejstvovanja, nego su se i nagrada udostojavala 48. Zonara smatra da je epitimija od tri godine nepričešćivanja preteška za vojnika, jer će se desiti da, zbog čestih ratova, neće
, jer će se desiti da, zbog čestih ratova, neće moći čitav život da se pričesti. Očigledno bliži stavu svetog Atanasija, Zonara smatra prihvatljivijim opraštanje vojnicima ubistvo u ratu kao braniocima celomudrenosti i Blagočešća, jer, ako
i Blagočešća, jer, ako pustimo da varvari (= nehrišćani) nadvladaju, onda neće biti ni blagočešća ni čednosti. Zonara smatra da preporuka Vasilija Velikog nikad nije držana, ali je ipak bila korisna u vreme suprotstavljanja Crkvenim
Arijeve jeresi. Upravljao je Aleksandrijskom crkvom od 312. do 326. godine. Praznuje se 2. maja i 18. januara. Zonara (1081 1118) jedan od trojice najznačajnijih tumača crkvenih kanona (Aristin, Zonara, Valsamon), s tim što se on ne