Uredbi za srpske crkve, koju je u Sentandreji sastavio i potpisao beogradsko-karlovački mitropolit Mojsej Petrović, kada je putovao iz Beča u Beofad. Bilo je to 5. jula, po starom kalendaru, 1728. godine. Iz te Uredbe saznajemo nešto više ne samo o crkvenim već i o moralnim, i, što je posebno važno, o socijalnim prilikama u Sentandreji. Naime, tim propisom se rešavaju praktične, crkveno-svešteničke obaveze, rasporedi bogosluženja i ostalo, pri čemu se nalaže parosima Ćiprovačke crkve da posle jutrenja odmah služe liturgiju, kako bi na nju mogli redovno dolaziti sluge, sluškinje i ostali mlađi. Sveštenicima se stavlja u dužnost da svakog meseca svete vodicu u svim kućama svoje parohije. Uredbom se egzekutivno postavlja da se pred Sabornom crkvom obavezno načini drveni jaram u koji će se prestupnici vere i morala staviti, a varoš je dužna davati asistenciju ... U jaram će se metati svi oni koji psuju ili rade u praznične i nedeljne dane. "
, nekadašnja velika crkvena porta na severnoj strani formirala je veći slobodni prostor, koji se uobličio u mali trg . Ćiprovačke crkve uputila molbu predsedniku Ilirske dvorske kancelarije, grofu Koleru, za gradnju novog zvonika od tvrdog materijala. Iz jednog tek nedavno obrađenog dokumenta, koji se čuva u Istorijskom arhivu Vojvodine u Sremskom Karlovcima, saznajemo kako je grof Koler proeledio, , na najviše mesto "sentandrejsku molbu: Ugarska dvorska kancelarija podržava priloženu molbu pravoslavie crkvene opštine Budimskog episkopa ta u Sentandreji u peštanskoj županiji, da joj
u Sremskom Karlovcima, saznajemo kako je grof Koler proeledio, , na najviše mesto "sentandrejsku molbu: Ugarska dvorska kancelarija podržava priloženu molbu pravoslavie crkvene opštine Budimskog episkopa ta u Sentandreji u peštanskoj županiji, da joj odobri zidanje novog zvonika od opeke, pri parohijalnoj crkvi, a na mestu starog od drvene građe ". Godine 1775 6. sazidan je novi visoki toranj uz malu crkvu iz 1753. godine. Opširan opis te crkve nalazi se u molbi Ćiprovačke crkvene opštine od 18. januara 1792, upućene episkopu Dionisiju Popoviću: Dolepotpisana opština moli da joj se odobri da potpuno obnovi svoju oronulu crkvu iz sledećih razloga: 1. ) Crkva je zidana 1 / 2 hvata dubine u zemlju i stoga joj nedostaju svetleet i svež vazduh, i više liči na neku podzemnu špilju nego na hram Božiji. 2. ) Slaba strana ovog položaja je ta da su temelji, svodovi i zidovi uvek vlažni i stoga nepovoljno utiču na zdravlje vernika i paroha. 3. ) Crkva je veoma
) preostaje joj samo da nastavi gradnju ". Molbu je prosledio caru episkop Dionisije Popović, koji izričito navodi da je u pitanju obnova stare crkve "mada je, kako se vidi, reč o građevini koja je iz temelja nova i neuporedivo veća od prethodne. Ove dokumente navodimo da bi se na osnovu izvornih podataka stekao utisak o uslovima u kojima su zidane srpske crkve u XVIII veku. Uz ove izuzetno važne zvanične dopise sačuvani su ne manje značajni predračuni troškova za zidanje nove Ćiprovačke crkve .
; između njih je portal, klesan u kamenu. U gornjem delu, iznad venca u vidu nastrešnice, izvedeno je uobičajeno sužavanje fasade; na toranjskom delu je prozor, a levo i desno su karakteristični krovni zabati sa volutama, na kojima se nal aze kamene vaze. Naredni sprat zvonik u slobodnom prostoru ima ivične pilastre sa jonskim kapitelima i prozore na sve četiri strane. Pri vrhu su prostor za sat i niski piramidalni krov zvonika sa dvokrakim krstom . Ćiprovačke crkve raščlanjena je lizenama i pilastrima, koji su ojačani kao potpornici, dok su između njih prozori. Glavni ukras fasade su portali klesani u crvenkastom mramoru, koji, sa hrastovim vratnicama u plitkom reljefu, čine izvrsnu dekoraciju u stilu Luja XVI. To su, nema sumnje, vrhunska dela izvedena u kamenu i drvetu, retka u mađarskoj, jedinstvena u srpskoj arhitekturi .
i oslanjaju na svoje ojačane ispuste u vidu konzola; ispod njih su korintski kapiteli, takođe udvojenih pilastara, koji ih dotiču . Ćiprovačke crkve, sada demontiran, predstavljao je nisku oltarsku pregradu, nalik na onu u Požarevačkoj crkvi. Prestone ikone su slikane na zlatnoj pozadini, sa rezbarenim pozlaćenim okvirima. Ta celina je nastala oko 1740. Zograf ovog ikonostasa slikao je u maniru postvizantijske tradicije naglašenog, ali ne i veštog crteža.U kulturnoj istoriji Sentandreje Ćiprovačka crkva je uvek duhovno zračila. Bila je to crkva zanatlija, a imala je i svoju keliju ", neku vrstu kvartira za