, nego suverena, tj. koja, u užem smislu Šmitovog koncepta, prethodi kretanju na neki od dva
Šmita. Cvetićanin razmatra poreklo i osnove Šmitovog decizionističkog učenja, nalazeći ih u
egzistencijalne borbe. Šmitovog stvaralaštva koju autor posebno razmatra
pravnog poretka. Šmitovog shvatanja države, društva i demokratije. U
autorov izbor teme, pre svega zbog aktuelnosti Šmitovog dela u savremenim političkim zbivanjima,
Karla Levita, koja se, doduše, tiče celokupnog Šmitovog dela, pogotovo onog koji se tiče decizionizma
. Šmitovog dela je, i po strukturi i po sadržini, veoma
i daje pravi uvid čitaocu u agonalnu dimenziju Šmitovog opusa, koji je uostalom utemeljen na
, a pre svega poredak. Šmitovog poimanja nomosa kao poretka koji porađa i
dva svetska rata, koje je bilo zlatni period Šmitovog stvaralaštva, kao i podnebljem za koje je iz
suvereniteta). S druge strane, on polazi od Šmitovog određenja suverena kao onog koji ima iustitium
, upravo ozbiljno razmatranje pojmova i Šmitovog određenja političkog i pokušaj neposredne
i pravnog poretka. REKOM se nalazi na mestu Šmitovog suverena, ali to gospodinu Ristivojeviću i
" integracijama predstavlja modifikaciju Šmitovog pristupa pravu onda je to u redu, ali nije isto.
da se stvari kategorizuju, u rangu čuvenog šmitovog Pojma političkog (uz ogradu da je ovo ipak