godine. Štiljanovića , despotica Jelena u prvoj četvrtini 16. veka. Prvi pouzdani podaci
da se pravi njegov portret i traži da se naslika ikona despota Stefana Štiljanovića , naglašavajući tu hrišćansku samosvest, o kojoj je u svojoj
. Kao Ferdinandov pristalica ističe se i paštrovićski glavar Stevan Štiljanović , poznat i popularan naročito po Ljubišinom pričanju. On je krajem XV
za ugarskog kralja (3. novembra 1527.) među nagraćenima nalazio se i Štiljanović . Dobio je u virovitičkoj županiji posede Miholjac i Glogovnicu.
oblast s posebnim zapovednikom. Srpski vlastelin slavonski, Stevan Štiljanović , morao se pred Turcima povući, i to najpre u Valpovo, gde je bio kastelan
, iz fruškogorskih manastira, mošti kneza Lazara, cara Uroša i Stefana Štiljanovića . Posle rata je spasavao srpsko kulturno blago koje je opljačkano i
svetih kneza Lazara, cara Stefana Uroša i srpskog despota Stefana Štiljanovića (iz manastira Šišatovac). Po dopremanju u Beograd, mošti su tri puta
nacionale "i" Đina nacionale ". Štiljanovića u Sabornoj crkvi
¶ Štiljanović ), u Sabornoj crkvi je Sv. Liturgija služena sa početkom u 9 časova.
godine, tako je i na ovogodišnjoj prazničnoj Liturgiji na Sv. Stefana ( Štiljanovića ) bilo prisutno i veoma mnogo dece.
, srpsko despotsko dostojanstvo u Sremu i Slavoniji preuzima Stefan Štiljanović , na poziv svoje rođake, despotice Jelene. Bio je rodom iz Paštrovića,
sposoban narod, u našem narodu je zavladala teška glad. Tada je Stefan Štiljanović otvorio sve svoje žitnice, podelio žito narodu i tako ga prehranio.
Jazak su uzeli mošti Svetog cara Uroša, iz Šišatovca Sv. kneza Stefana Štiljanovića , iz Ravanice (fruškogorske, kod Vrdnika) mošti Sv. kneza Lazara.
deo ovih moštiju, a u levom kivotu počivaju mošti Sv. kneza Stefana Štiljanovića , zaštitnika gladnih i sirotih, kojima svoju molitvenu pomoć upućuje
podlaktice. Njen kult je veoma raširen, naročito u Sremu. ŠTILJANOVIĆ ¶