znanstvenoga skupa i potrebu daljnjih istraživanja na ovim prostorima. Čakavskoga sabora Modruše podsjeća da je cilj ovoga razgovora određivanje teme oko koje bi se organizirao znanstveni skup 2008.

i promicanja Grobnišćine uopće. Grobnišćina je područje općina Čavle i Jelenje, te dijelom Grada Rijeke. Katedra Čakavskoga sabora za Grobnišćinu je udruga u kulturi Općine Čavle.

Festival nije djelovao 1987 92., a nije održan ni 2001. Temelji se na njegovanju glazbenog izričaja istar. ljestvice i čakavskoga narječja s područja Istre, Kvarnera i sjevernojadranskih otoka. Održava se svake godine u lipnju, i to kao putujući

svoje čitatelje naviknuo, možda pomalo i razmazio, a to je obilje humora, živih dijaloga i virtuozne uporabe čakavskoga govora, ali i drugih idiolekata. Ponudio je nešto novo i drugačije, događaje fantastičnog predznaka kao pokretače

i neka druga mjesta, a na obali štokavci žive već jugoistočno od Novoga. I dalje je obala štokavska, uz izuzetak čakavskoga Senja. U okolici Zadra još su donekle čakavski Novigrad, Privlaka, Bibinje, Sukošan itd. Obala do Omiša uglavnom je

te je tako vidljiv dobavljaču. čakavskoga sabora Grobnišćine grad grobnik te Oldtimer kluba Rijeka, okuplja likovne umjetnike te ljubitelje oldtimer

potrebnih aktivnosti. Cilj je izložbe ukazati na širinu Gervaisova angažmana i njegove uloge: u njegovanju čakavskoga idioma, oživljavanju kulturnog života u Rijeci i regiji nakon Drugoga svjetskoga rata te pritom pružiti

predstave profesionalnih i amaterskih kazališta iz cijele Hrvatske, te još jedan koncert i izložbu, a Katedra Čakavskoga sabora Kostrena održat će prigodan program povodom desetogodišnjeg jubileja.

činjenice što su u ovom broju uvršteni radovi Vjekoslava Bakašuna i Igora Stipanovića. Obojica su članovi Katedre Čakavskoga sabora Kostrena pa je i predstavljanje bilo jedno od događanja u sklopu aktivnosti ove udruge čiji je temeljni cilj

crkvu sv. Martina u Martinšćici te zemljišta u Mavrincima i Praputnjaku. Čakavskoga sabora Kostrena Anđelke Rasol, upravo je pomorstvo, uz čakavštinu, jedan od bitnih elemenata kostrenske baštine

nove članove ona napominje da čakavština kao materinji jezik nije preduvjet za članstvo jer, kako kaže, Katedra Čakavskoga sabora Kostrene ne zadržava se samo na čakavštini, a dokaz tome je izdavaštvo i brojna izdanja objavljena na

i brojna izdanja objavljena na standardnom jeziku. Sljedeća knjiga koja će biti objavljena u izdanju Katedre Čakavskoga sabora Kostrena bit će »Da se ne pozabi« Orfea Tićca, pokojnog kroničara Kostrene.

bude još zadovoljnija jer oni su naš motor koji nas pokreće u daljnjem radu, zaključuje predsjednica Katedre Čakavskoga sabora Kostrena Anđelka Rasol.

je bija, Dokle se nije ferma Ispo masline. čakavskoga ča, u kojoj on daje po potrebi šire čakavsko tumačenje pojedinih riječi, putem anegdotski opipljivih zgoda,

(koje se proteže preko 300 godina) obuhvatila pod svojom jurisdikcijom najveći broj Hrvata štokavskoga (dijelom i čakavskoga ) narječja i vitalnom spisateljskom, prosvjetnom i općedruštvenom djelatnošću znatno doprinijela očuvanju i