državnih i javnih institucija u Republici Hrvatskoj. Champagnei . Gostionica neodoljivo nalik na Cafe Rene iz serije Alo Alo. Jutro, oko 9 sati, dugokosi nasmiješeni brkati barmen iza

u vinu koje mnogi piju samo u najsvečanijim prilikama, a ne znaju koliko gube zato što u njemu ne uživaju češće. U Champagnei je zimi dosta hladno pa je prije nekoliko stoljeća fermentacija u bačvama redovito stala prije nego što se sav prirodni

Languedoc na jugozapadu Francuske gdje je bio prije nego što je počeo službovati u opatiji Hautvillers kraj Epernaya u Champagnei . Drugu fermentaciju u boci u Limouxu su, prema povijesnim zapisima, počeli raditi 1531. Tako pada u vodu da je Dom

(posebno muške) publike, na njenoj prvoj samostalnoj izložbi pod... Champagnei rade i bijela vina od crnoga grožđa. Gotovo u svakom bijelom šampanjcu ima crnog pinota. Zato su tamošnji vinari ta

se spominje lokalno vino i vinogradi. To je nekoliko stoljeća prije početka proizvodnje pjenušavog vina u francuskoj Champagnei . Danas Švicarci u svojoj Champegnei rade mirna vina koja se nisu izvozila, a prodavala su se za manje od 10 švicarskih

i u prekrasnom srednjevjekovnom, ali i danas utvrđenom gradu Carcassonneu gdje su pjenušava vina rađena i prije nego u Champagnei . Tamo pjenušce zovu Blanquette ili Cremant de Limoux. - Velike su šampanjske kuće od sredine 19. stoljeća, kad je

reći graševina nije moj tip. Champagnei i Cognacu mirna vina su prekisela i nepitka, ali ljudi su znali doskočiti problemu pa danas imaju šampanjce i konjake. I

vinarija Capo Nije se lako snaći, ali isplati se potruditi. Istrani imaju i crni pjenušac koji je u svijetu rijetkost, a Champagnei je i zabranjen. Đordano Peršurić svoj crni brut Misal Noir radi od borgonje začinjene hrvaticom i teranom. Za

pola milijuna eura.Ali koga briga za to? Vrana vrani oči ne kopa, možete mirno spavati nepismeni i bogati načelnici Champagnei se kuha i s pivom. Tvrdnja zvuči svetogrdno, no istinita je. Champagne je, naime, blizu belgijske granice i utjecaj

prema jugu. Uz toliko vode jasno je da se jede i puno ribe, prvenstveno jegulja i pastrva. Od povrća, u relativno hladnoj Champagnei najviše se jedu krumpir, kupus i repa, a flamanski doprinos šampanjskom kulinarstvu je i kuhanje s puno poriluka.

, kupus i repa, a flamanski doprinos šampanjskom kulinarstvu je i kuhanje s puno poriluka. Klasični ručak ili večera u Champagnei može početi ribljom paštetom od dimljene pastrve te i nama dobro poznatim narescima.To su šunka, salame i bijele

marinirani pa prženi u tavi i posluženi s mrkvom i vinskim umakom. Govedinu pripremaju i sa šumskim gljivama, kojih je u Champagnei u izobilju, a srnetinu s umakom cameline od krušnih mrvica, octa i crnog vina te začina: cimeta, đumbira, češnjaka,

đumbira, češnjaka, soli, papra Poznati šampanjski desert su fritule s cimetom i flambiranim šljivama. Uz sva ta jela u Champagnei se piju naravno, šampanjci. Piju se i bez jela, čak i za dobro jutro. Uvjerili smo se u to kolega i ja čekajući jutarnji

ili kojeg već drugog posla u vinogradu, umjesto rakijicom, nazdravljali šampanjcem. Pa smo i mi odustali od kave. U Champagnei se, uostalom, šampanjci piju u bilo koje doba dana i (li) noći i to je običaj koji je vrlo lako prihvatiti. Pijem ga kad sam

de blancs, ili u njima chardonnay dominira. Poslužuju se kao aperitiv, uz kamenice ili predjela od ribe nježnog mesa. U Champagnei bi ga točili uz mariniranu pastrvu, primjerice, a takav šampanjac koji se i kod nas prodaje je Perle d Ayala. Šampanjci s