. Hercinska orogeneza ili nabiranje zbila se u mlađem dijelu paleozoika (karbon i perm). hercinske orogeneze. Rodopi su u osnovi paleozojske starosti, no izdignuti su naknadnim tektonskim pokretima.

značajnu ulogu igrali neotektonski pokreti. Najznačajniji geološki procesi stvaranja vezani su na razdoblje hercinske orogeneze (paleozoik - devon-perm), a predstavljeni su sa: progresivnometamorfnim kompleksom, I-granitima i

ocjenu stabilnosti konstrukcija pouzdaniji i ekonomičniji od determinističkih postupaka bilo kojeg tipa Hercinske granitne i metamorfne stijene Papuka, Psunja, Krndije i okolne podloge Panonskog bazena u Slavoniji

uvjetima hercinske osnove. kolizijski proces kaoregulator facijelne diferencijacije

pojava hercinske vrlo niskometamorfne i metamorfne stijene s metabazitima; 2) hercinske progresivnometamorfne stijene niskog i

, petrološki i geokemijski podaci za: 1) hercinske vrlo niskometamorfne i metamorfne stijene s metabazitima; 2) hercinske progresivnometamorfne stijene niskog i srednjeg metamorfnog stupnja; 3) hercinske migmatite; 4) S-granite i 5)

stijene s metabazitima; 2) hercinske progresivnometamorfne stijene niskog i srednjeg metamorfnog stupnja; 3) hercinske migmatite; 4) S-granite i 5) I-granite. Interpretacija se temelji na 3100 mikroskopskih izbrusaka, 100 silikatnih i

fosilonosnih gornjokrednih sedimenata, vulkanita i tufova. Metamorfizam je uvjetovan subdukcijskim procesima. Hercinske metamorfne stijene su puno manjeg rasprostiranja i stoje u tektonskom kontaktu s alpinskim metamorfnim stijenama

, odnosno kaledonskoj i hercinskoj metalogenoj epohi hercinske epohe, Osnovne paragenetske, geokemijske karakteristike i geotektonski smještaj

regionalizacija. Na temelju geoloških megaciklusa geološke formacije svrstane su u kaledonsko-hercinske, hercinske , paleoalpske, mezoalpske, neoalpske i kvartarne geološke formacije

, magmatskih, te sedimentnih rudnih ležišta u prostoru cijelih Dinarida za vrijeme bajkalske, kaledonske i hercinske metalogene epohe