planinski sistem. Najveći dio prostora sastavljen je od relativno čistih karbonatnih stijena. Pretežito su to vapnenci i dolomiti različite geološke starosti, čije su opće osobine podložnost kemijskom trošenju pod utjecajem aktivnih

stijenska masa. Tako je vidljiva razlika u okršenosti između Velikog Risnjaka, kojeg izgrađuju srednjojurski vapnenci s prislojcima dolomita i Malog Južnog Risnjaka gdje su na površini vidljivi donjojurski tamniji dolomiti i vapnenci.

vapnenci s prislojcima dolomita i Malog Južnog Risnjaka gdje su na površini vidljivi donjojurski tamniji dolomiti i vapnenci .

, barem, apt i alb. Samo u jednoj vrlo uskoj zoni istočno od željezničke stanice Ogulin, javljaju se bioakumulirani vapnenci gornje krede (cenoman turon) u rasjednom kontaktu sa okolinom. Đulin ponor i Medvedica smješteni su čitavom duljinom

. Đulin ponor i Medvedica smješteni su čitavom duljinom u krednim foraminifersko-algalnim vapnencima (apt). To su vapnenci mikritne osnove, vrlo bogati fosilima (orbitolinidi). U bočnom razvoju ovih naslaga zapaženi su prigrebenski

mikritne osnove, vrlo bogati fosilima (orbitolinidi). U bočnom razvoju ovih naslaga zapaženi su prigrebenski vapnenci s kršjem grebenotvornih organizama.

odnosi koji su odraz dugoga geološkog razvoja od krede do danas. Geološku podlogu u osnovi čine kredni sedimenti - vapnenci u izmjeni s dolomitimai rudistni vapnenci.Na rubu Dugopolja izdiže se istaknuti planinski masiv Mosor sa

rubu Dugopolja izdiže se istaknuti planinski masiv Mosor sa specifičnom geološkom građom. Dominiraju gornjokredni vapnenci s rijetkim dolomitnim zonama. Posljedica vrlo jake tektonske aktivnosti na području Mosora je postanak pukotina

uvjeta. Prvo, okršavanje se odvija na lako topivim stijenama od kojih na površini Zemlje prevladavaju karbonati ( vapnenci i dolomiti). Drugo, zbog tektonskih pokreta ove stijene pucaju te su ispresijecane trodimenzionalnom mrežom

prostoru utječu hidrološka i geološka svojstva podloge. U geološkoj građi hrvatskih otoka većinom prevladavaju vapnenci , a na manjim površinama ima dolomita i tercijarnog fliša. Vapnenci su jako propusne stijene, što se odražava na

građi hrvatskih otoka većinom prevladavaju vapnenci, a na manjim površinama ima dolomita i tercijarnog fliša. Vapnenci su jako propusne stijene, što se odražava na posebnost hidrografskih prilika na našim otocima. Bez obzira na

dvojbe jedan od najvrijednijih prirodnih resursa hrvatskog prostora uopće. U kornatskim karbonatnim stijenama ( vapnenci i dolomiti), koje su - s dužim ili kraćim prekidima - vec 65 milijuna godina izložene atmosferskom utjecaju i

primarne strukture, u dolomitima nećemo naci gotovo nikakav fosilni sadržaj. vapnenci u kojima je, iduci prema mladjim stijenama, sve manje dolomita. Vapnenci su uglavnom istaloženi u plitkom,

. Vapnenci su uglavnom istaloženi u plitkom, prozračnom i toplom moru, ali u njima se ipak primjećuje i povremeno produbljavanje

moglo pojaviti na stranicama znanstvenih časopisa. Znanstvenici jednostavno ne shvaćaju ozbiljno takva otkrića. Vapnenci iz Aix-en Provencea potječu iz oligocena (Pomerol, 1980., str. 172 - 173), što znači da u njima otkriveni predmeti mogu