broda ) : slijed karbonatnih naslaga gornje krede i paleogena otoka Lavse . Točka 4. Kontakt karbonatnih naslaga
dna čine poremećeni uslojeni vapnenci gornje krede i paleogena , a sekundarne šljunak, pijesak i mulj . Do izobate
Gujak na otoku Kornatu . Krajem eocena ( srednji dio paleogena ), kornatski prostor je potpuno izronio . Vrlo značajan
živio u hordama i pravio oruđe od kamena . Poslije paleogena i neogena, u najmlađem geološkom dobu kvartaru pojavili
( 79 % ) . Znatno manji broj nađen je u naslagama paleogena ( 19 % ), dok na speleološke pojave u sedimentima
je da najmlađe naslage Panonskog bazena, formacija paleogena , na brojnim lokalitetima sadrže sada komercijalno
Sažetak : Prikaz prijedloga nove podjele starijeg paleogena na osnovi velikih bentičkih foraminifera Naslov :
dijela općine Kostrena, sudjeluju naslage krede, paleogena i kvartara kao i recentne ( antropogene ) tvorevine
vapnenački konglomerati paleogenske starosti i vapnenci paleogena . Otok Brač, s gledišta eksploatacije arhitektonskog
Biokova biva zahvaćena tangencijalnim pokretima sredinom paleogena . Na taj način dolazi do formiranja navlaka Visokog
su se u izolaciji u Južnoj Americi dok je ona tokom paleogena bila kontinent-ostrvo . Tokom pliocena došlo je do
alpinski ciklus svoj maksimum imao tijekom krede i paleogena . Kroz ta razdoblja intenzivne tektonske aktivnosti
Točka 2. Plitkovodne karbonatne naslage gornje krede i paleogena u području kanala . Točka 3. ( iz broda ) : sedimentacija
naslage gornje krede te karbonatne i klastične naslage paleogena , kao i eocensko-oligocenske karbonatne breče . Ta
ugroženosti Naslov : Biostratigrafska podjela starijeg paleogena prema ostacima plitkomorskih bentičkih organizama
Točka 4. Kontakt karbonatnih naslaga gornje krede i paleogena na otoku Ravni Žakan i usporedba s bušotinom Kate-1
biostratigrafskih podataka zaključuje se da je u nekim razbobljima paleogena postojala morska povezanost Mediteranskog i Panonskog
a obuhvaća biostratigrafska istraživanja klastita paleogena Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije i Hercegovine
izgrađuju karbonatne i klastične ( flišne ) naslage paleogena , a jezgre antiklinala gornjokredne naslage . U litostratigrafskom
grebenski karbonatni sedimenti, te plitkomorski klastiti paleogena , pa se postavlja pitanje moguće povezanosti Mediteranskih