sačuvani dokumenti, nalazio i preostali pripadajući inventar: veća količina neispisanog lanenog platna, Knjiga mrtvih dvoje spomenutih pokojnika (papirus ispisan hijeroglifskim i hijeratskim pismom), zatim grumenje balzama, pogrebnog vijenca načinjenog od lišća, ulomci drvenog sarkofaga i štuka, dijelovi nakita, ali također i mumificirana glava

je i koptski, držeći da se pomoću njega može rekonstruirati jezik drevnih Egipćana. Na osnovi kamena iz Rosette (egip. Rašid) iz 196. prije Krista, s istovjetnim napisima na hijeroglifskom , demotskom i grčkom pismu, razriješio je 1822. egipatske hijeroglife i o tome izvijestio u Pismu g. Dacieru u svezi s fonetskom abe - cedom hijeroglifa. Objavio je i mnogobrojne

drevnih egipatskih vladara izronila iz povijesne tame u 19. ili 20. stoljeću. Jean Francois Champollion probio je kod hijeroglifa 1820 - ih godina. Konačno smo počeli čitati hijeroglifske natpise po obeliscima, drevnih hramovima i tamnim zidovima faraonskih grobnica. Imena poput Hatšepsut ili Ekhnaten (Amenhotep IV) zasjala su tada u svijesti prvih egiptologa

na Plaza Bib-Ramblu gdje su potom spaljene u javnosti. U 16. je stoljeću spaljena i velika knjižnica u Meksiku, točnije u Yucatánu, koja je među svojim policama krila brojne hijeroglifske zapise drevnih Maya. U tridesetdvomjesečnom ratu između Amerike i Engleske koji je počeo 1812. godine, spaljena je knjižnica Kongresa (Library of Congress) u Washingtonu.

. Najstariji nalaz koji potvrđuje važnost meda za ljudski rod predstavlja prapovijesna slika stara oko 15.000 godina, otkrivena na zidu špilje u Španjolskoj. I egipatski hijeroglifski zapisi govore o značajnoj ulozi pčela i meda u svakodnevnom životu drevnog Egipta, a nevjerojatni nalazi posuda s još jestivim medom, starim preko 3000 godina, pronađeni su u

1798. godine poveo sa sobom u Egipat bili su zadivljeni otkrićima, među kojima je jedno od prvih bilo Rozetski kamen ispisan grčkim, egipatskim demotskim i staroegipatskim hijeroglifskim pismom. Zahvaljujući tom spomeniku, genijalni Francuz Jean François Champollion otkrio je ključ za dešifriranje egipatskih hijeroglifa.

) zbog tzv. sjenovitih kiša s Antilibanona. hijeroglifskim tablicama nađenim u Egiptu spominje se "Dimaška" kao jedan od osvojenih gradova u 15. stoljeću prije Krista. U iskopinama u dvorištu džamije Umajad su pronađeni predmeti iz

¶ hijeroglifsko pismo, gdje je svaki hijeroglif zapravo simbol u modernom značenju, jer se odnosi na nekoga i nešto.

. Moskovski papirus otkrio je 1893. godine V. S. Golenichev. Dug je 6 m, širok 8 cm. Sadrži 25 problema, od kojih mnogi nisu čitljivi. Čuva se u Moskovskom muzeju. hijeroglifski znaci

otkrio je 1893. godine V. S. Golenichev. Dug je 6 m, širok 8 cm. Sadrži 25 problema, od kojih mnogi nisu čitljivi. Čuva se u Moskovskom muzeju. hijeroglifskim znacima se pisalo po kamenu kako s lijeva na desno, tako i obrnuto, a ponekad i odozgor prema dolje. Različito pisanje ne stvara probleme kod čitanja bojeva jer egipatski način

razine. hijeroglifskih znakova, egipatski brojevni sustav koristio je simbole koji predstavljaju potencije broja 10 s eksponentima od 0 do 6. I oni su uočili da je množenje broja s 10 jednostavno:

) enigma mogla rijesiti lako i brzo. Možda to vama zvuči čudno, ali zapravo nije čudnije od poznate činjenice da postoje pravila pomoću kojih je moguće dešifrirati svaku vrstu hijeroglifskog pisma - to jest takvog u kojemu se umjesto slova alfabeta upotrebljavaju sasvim proizvoljno izabrani simboli. Edgar Allan Poe

sa svojim teretom, breme drže remenom ovješenim oko čela i tako mogu prevaliti dugi put, a da se ne umore. Na hijeroglifima su i bogovi noći koji nastupaju kad se dan ugasi. hijeroglifsko pismo Maya nam je u većini slučajeva teško razumljivo ili nerazumljivo jer su španjolski svećenici prilikom pokrštavanja spalili znatan broj kodeksa i tako nas lišili

sjećanja na Hrvate koji su prije 500 godina izbjegli pred turskom najezdom u talijansku regiju Molise. hijeroglifsko pismo je pismo starih Egipćana, a spada u skupinu slikovnih pisama. Hijeroglifi su bili pisani na papirusu ili klesani u kamenu. Kasnije se razvilo pojednostavljeno pismo

hijeratsko (svećeničko pismo) te pismo za svakodnevnu upotrebu - demotsko pismo. Hijeroglife je odgonetnuo Francuz Jean-Francois Champollion 1822. godine uspoređujući hijeroglifsko , demotsko i grčko pismo, odnosno natpis s kamene ploče iz Rosette te proučavanjem kartuša ptolomejskih vladara. Poslije, nakon što su Egipćani postali kršćani, Rimljani su