i potpuno čitljivi ovi natpisi, ali ih dotični pouzdanik nije mogao razumjeti, jer ne poznaje ćirilskoga pisma. Radimsky, Visoravan Rakitno u Hercegovini ... Jednako kao i u mnogim drugim gradovima ,
građa raspoređena je u X skupina: RI - Inkunabule RII - Hrvatske knjige glagoljske knjige ćirilske knjige knjige iz Dubrovnika, Dalmacije, Hrvatskog primorja, Istre kajkavske knjige knjige
nazivom Knjiga posvećenja ili Reimski evanđelistar, a uvezana je još u Pragu zajedno s jednom ćirilskom liturgijskom knjigom podrijetlom iz Kijeva u skupocjene korice optočene dragim kamenjem i
banovine i knez Donjih kraja. Kovao je vlastiti novac; » krstianin « Hval izradio je za nj ćirilski iluminirani rukopis, poznat kao Hvalov zbornik ( v. bosančica ), a glagoljaš Butko prepisao
u svom djelu Fontes historici liturgiae glagoliti-romanae ( Krk, 1906. ) za mnoge hrvatske ćirilske spomenike, posebno za matične knjige, na osnovi podataka koje je dobivao od svojih suradnika
, pa je proučavanje te građe dostupno poznavaocima tih jezika. M. Pucić je objavio dvije knjige ćirilskih povelja 1858. i 1862. godine. Još neke ćirilske povelje izdao je K. Jireček 1892. godine. U
tih jezika. M. Pucić je objavio dvije knjige ćirilskih povelja 1858. i 1862. godine. Još neke ćirilske povelje izdao je K. Jireček 1892. godine. U Dubrovačkom arhivu nalazi se i oko deset tisuća
u produkciju ovog područja, čije odraze nalazimo i u kasnijim bosanskim glagoljskim i ćirilskim rukopisima, pripisi Kijevskim listićima i Sinajskom liturgijaru pisani su istom rukom, što
po kojoj je Miroslavljevo evanđelje "spomenik koji otkriva i razrešava poreklo bezmalo sve ćirilske pismenosti u srednjovekovnoj Bosni. Svi ćirilski rukopisi iz Bosne XIII. - XV. veka
otkriva i razrešava poreklo bezmalo sve ćirilske pismenosti u srednjovekovnoj Bosni. Svi ćirilski rukopisi iz Bosne XIII. - XV. veka konzerviraju s veoma malim razlikama neke osobine onog
putove u unutrašnjost kojima su išle glagoljica i bosančica: zapadne minijature na području ćirilske pismenosti nastavljaju tradiciju Miroslavljeva evanđelja u Bosni ( Evanđelje Divoša
romanike. Po tome je Miroslavljevo evanđelje jedinstvena pojava na području čitave ćirilske pismenosti «. O trgovini duž naše obale u ranom srednjem vijeku imamo nekoliko svjedočanstava
Hranića preuzeo? To može biti i neki latinski dubrovački izvor, a možda je i riječ o nekom ćirilskom dubrovačkom ili bosanskom izvoru - prosto ne znamo? Jer ako je riječ o latinskom izvoru onda u
uglatu glagoljicu. U knjigama opće upotrebe od XIV. st. razvilo se knjižno pismo nazvano prema ćirilskom pismu poluustav, a za pravne, svjetovne spise upotrebljava se kurzivno, brzopisno pismo. Od
koji bi se mogli podijeliti u tri tematske cjeline 1. paleoslavistika ( staroslavenski jezik , ćirilska i glagoljska paleografija, stari slavenski tekstovi ), 2. poredbena indoevropeistika (