bunjevački prvaci Damjan Krmpoćanin, Tomaš Skorupović, Tomaš Marković, Marko Balenović i Mile Butorčić u ime svih Krmpoćana »velikih i malih«, da će biti vjerni i podložni grofovima Nikoli i Jurju Zrinskom. "

počeli pregovore s Turcima oko preseljenja na njihovo područje. To je saznala krajiška vlast pa je pokrenula protiv Krmpoćana starosjedioce iz Senja, Ledenica, Brinja i Otočca koji su u jesen 1614. god. napali krmpotsku stoku i otjerali u Senj.

veća seoba Krmpočana nakon dolaska u Lič. Ustvari je tako počeo raspad krmpotske plemenske zajednice. [ 1 ] Ostatak Krmpoćana živi u Liču i polako se kreću prema moru pod zaštitom Krajiške vlasti od Turaka koji su ih napadali jer nisu ispoštovali

moru pod zaštitom Krajiške vlasti od Turaka koji su ih napadali jer nisu ispoštovali dogovor i vratili se njima. Od Krmpoćana iz prve seobe 1605. god. gotovo da nitko nije ostao u Liču. Ostaju pretežito ono iz druge seobe 1627. god. Dio Bunjevaca

. Tako je 1607. god. Ivan Novaković kojeg su još zvali i Ivan Vlatković, postavljen za posebnog vojnog kapetana ratnika Krmpoćana . Stanovnici Liča 1605. - 1606. god.: Balinowitsch Marko, Balinović Vid, Barilović Vid, Bilolasić Božić, Božić

pa do kraja 17. st. Krmpoćani žive u zaleđu između od Novog Vinodolskog do Senja. Iz toga vremena zabilježene su svađe Krmpoćana sa ostalim stanovnicima oko pojilišta za stoku i pašnjaka jer taj dio bio prenaseljen.

kod Obrovca. Tu sam povezao stare i nove Krmpote i uz pomoć jednog profesora iz Senja došao do, na latinskom pisane molbe Krmpoćana koji su je pisali kralju Rudolfu II da im dodijeli časti jer su oni iz plemenitih obitelji, a Zrinski i Frankopani su ih

je izvedena u metalnoj konstukciji, sa staklenim stijenama i krovištem. Krmpoćana , gdje god živjeli, prijatelja Krmpota, da se okupljaju na dan zaštitnika ove kapele - blagdan Uzvišenja Isusova križa

nastojale su zbog strateških razloga da puste i pogranične krajeve nasele svojim podanicima. Tako je do prve seobe Krmpoćana iz sjeverne Dalmacije došlo 1605. g. Senjski kapetan Danilo Frankol, u dogovoru sa grofovima Nikolom i Jurjem

Points by Sheraton Panorama Zagreb. Krmpoćana 1605 - 1606 godine koje su pripadale skupinama Krmpotića, Sladovića i Vojnića, i uz dozvolu grofova Zrinskih podno

po starom te si grade nastambe i krče šikare i polja ograđuju kao svoja. Zapisi o sudskim sporovima protiv Bunjevaca Krmpoćana javljaju se sve do 1681. godine. Krmpoćani do 1636. osvojiše sva zemljišta od Ledenica do Senja

iz Medviđe u Biograd gdje i dan danas živimo. Isto tako vrimenom se Pilipović pritvorilo u Filipović. Znam za selidbe Krmpoćana (Bunjevaca) početkom 17. st. (di je današnja Medviđa nekad je bilo Veliko Krmpotsko selo) među kojima se spominju i

Cvitkovićima Krmpoćana i Klenovara razlika je u akcentuaciji. Krmpoćani čuvaju novoštokavsku akcentuaciju, a bliže moru je stara

, koji nude bogat izbor ribljih i nacionalnih specijaliteta Krmpoćana . Smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Grada Novi Vinodolski. Tu živi oko 400 stanovnika, od kojih su mnogi