legata u Bosni biskupa Nikole Modruškog, pape Pija II. i turskog kroničara Dursun-bega, preko Kuripešića Orbinija i franjevačkih kroničara Lastrića, Benića i Lašvanina, preko Pavla Rittera

Bosne? Jel se to zahebajes ili stvarno mislis tako ili se tjesis? Ne budali. Nije Benedikt Kuripesic kada je 1531. stigao u Bosnu napisao dzaba: "U spomenutom kraljevstvu Bosni nasli smo tri

starosijedioci koji su katolici. Ko je njima branio da se pisu i govre kao Hrvati? Ali vidi sada , Kuripesic zapisuje vrlo jasno da su ti Bosnjaci; pazi sad, ne samo narod nego da su oni i NACIJA i

od strane etnologa. Kod izučavanja bosanske narodne nošnje moramo krenuti od zapisa opata Kuripešića iz 1530. godine. On otprilike kaže sljedeće: "Nema razlike u odjeći među pripadnicima

U ratu je bilo vrlo teško nabaviti vino nužno za mise. Opisujući svoj put kroz Bosnu godine 1531. Kuripešić kaže da u svoj Bosni nigdje nije vidio nijednog trsa posađenog, a kamoli vinograd. Samo je čuo da

a na popisu nema Bošnjaka. U Bosni do 1531. g. ima HRvata iz Bosne, Srba / Vlaha i Turaka, kako kaže Kuripešić , muslimani su Turci jer su to postali prelaskom na islam, i tako su ih dožđivljavali ostali

. Ovo je siguran pokazatelj da je dio stanovništva bio porijeklom iz Bosne. "Također citira Kuripešića koji kaže da se u Bosni vrši pritisak na timarnike da se nasele u tim novoosvojenim krajevima .

balkanske zemlje, specificnije, kroz Bosnu zapisuje ( 1531. godine ): Svoj putopis Benedikt Kuripesic je objavio u Augsburgu 1531. Ako 1531. godina ne pripada srednjem vijeku onda neka me moderator

koja je uvelike pomogla u organizaciji ovog tradicionalnog turnira. Priključite se KUripešić dokaz? Pa jest, dokaz da se muslimane smatralo Turcima. Ovi današnji Bošnjaci su potomci onih

muslimane smatralo Turcima. Ovi današnji Bošnjaci su potomci onih muslimana o kojima govori Kuripešić , samo on ih ne smatra Bošnjacima nego Turcima. Baš nezgodno. Uostalom, nema ni spomena o

povjesničar XVI. stoljeća, dubrovčanin Jakob Lukarević ( Luccari ) i putopisac Benedikt Kuripešić , koji je putovao Bosnom 1530. godine. Pratimo li osnovni razvitak grada Sarajeva u prošlosti ,

. Prvi put u povijesti Bosne se etnicki sastav Bosne zapisuje 1530. godine od strane putopisca Kuripesica koji je dobio zadatak da obide Bosnu, Srbiji i Bugarsku i da zapise u svoju knjigu izvjestaj o

govori o Vlasima » koji se obično zovu Ćići « ( Valachi, quos vulgo Zytschn vocant ). Benedikt Kuripešić u Putopisu kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju ( 1530 ) spominje Ćiće kao doseljenike iz

1531. se prvi put u istoriji Bosne zapisuje na staron njemackom jeziku od strane Benedikta Kuripesica , koji je dobio misiju da napise knjigu o putovanjima kroz Bosnu, Srbiju i Bugarsku od

, držim daje i Vlatko Vlađević bio viši predstavnik Crkve Bosanske.Njegov stećak je prvi našao Kuripešić na svom putu s austrijskim poslanstvom u Carigrad, koje je pohodilo i Husrefbega u njegovom