su u Istru bakanalije gdje se obilato jelo i pilo do besvijesti. Znali su cijeniti istarsko vino. Tako je carica Livija, žena velikog cara Augusta tvrdila kako svoju duboku starost i vitalnost zahvaljuje vinu iz Istre zvanom Vinum Pucinum . Prema opisima Vinum Pucinum dobivalo se od vinograda s jednoga brda u središnjoj Istri do kojeg dopire morska struja. Ako znamo da je u antičko doba rijeka Mirna bila plovna sve do Motovuna, stoga i nije teško pretpostaviti da je to brdo
iz Udina, a pokriva cijeli zid iza oltara. Prikazuje Sv. Roka ( gornji red, slika desno ). I danas je Sovinjak poznat po dobrom maslinovom ulju i kvalitetnom vinu. Carica Livia tumačila je svojih 86. godina života čarobnim vinom Vinum pucinum ( vidi link ). Pretpostavlja se da je riječ o vinu s područja Motovuna ili Sovinjaka. Središnji trg starog Buzeta na kojem je izgrađena župna crkva jedan je od mnogobrojnih u Istri uklesanih u živoj stijeni. Današnja je barokna crkva ( Crkva
gdje se obilato jelo i pilo do besvijesti. Znali su cijeniti istarsko vino. Tako je carica Livija, žena velikog cara Augusta tvrdila kako svoju duboku starost i vitalnost zahvaljuje vinu iz Istre zvanom Vinum Pucinum. Prema opisima Vinum Pucinum dobivalo se od vinograda s jednoga brda u središnjoj Istri do kojeg dopire morska struja. Ako znamo da je u antičko doba rijeka Mirna bila plovna sve do Motovuna, stoga i nije teško pretpostaviti da je to brdo moglo biti negdje oko Motovuna
pretežito iz oblasti teologije, povijesti i književnosti. Knjižnica čuva i rijetku hrvatsku periodiku poput novina Naša sloga, tjednika Pučki prijatelj, Istra i Istarski list . Pucinum , grč. Πούκινον ), naselje u unutrašnjosti Istre. Spominju ga Plinije St. ( castellum P. ) na dva mjesta, i Klaudije Ptolemej u zemljopisnom okviru, ali nije nedvojbeno utvrđeno gdje se nalazio .
naselja, a zatim se pretpostavlja da tu živi keltsko pleme Secusa. U rimsko se doba, vjerojatno na istom strateški dobro odabranom mjestu, nalazilo vojno uporište i naselje Petina. Ima autora koji su baš uz Pićan vezivali i naziv Pucinum kojim i Plinije i Ptolomej nazivaju utvrdu u unutrašnjosti Istre koja je i na rimskom dvoru bila poznata po posebno dobrom vinu. Žena cara Augusta, Livia, vjerovala je da svoju dugovječnost duguje baš činjenici da pije isključivo to vino .
Livija ( Livia Drusilla, žena cara Augusta i majka cara Tiberija ) svojih 86. godina tumačila je tajanstvenim vinom "Vinum pucinum" iz Istre. Najvjerojatnije je riječ o teranu i to s područja Motovuna ili Sovinjaka. Lokacija "Vinum pucinum " bazirana je na navodu Plinija koji spominje brdo u središnjoj Istri do kojeg dopire morska struja ( u ta je vremena rijeka Mirna bila plovna skoro do Buzeta ). Kroz povijest istarska se vina ne zaboravljaju. Dolaskom Napoleona u Istru
istočnoj obali poluotoka. Nastalo je od grčkih riječi kalas onios što u prijevodu znači dobro vino. Razvoj vinarstva nastavili su Rimljani. Tako poznati rimski kroničar Plinije stariji u svom djelu Historarium mundi, piše o vinu Vinum Pucinum . Navodi da je carica Livija doživljela 82 godine zahvaljujući ovom, po svemu sudeći od terana napravljenom, crvenom vinu. Vinogradarstvo i vinarstvo se u Istri održalo i u srednjem vijeku da bi u 19. Stoljeću zahvaljujući
niz vinskih recepata i vinskih storija. Ne manji bonvivani od Grka, Rimljani, također hvale istarska vina. Carica Livija ( Livia Drusilla, žena cara Augusta i majka cara Tiberija ) svojih 86. godina tumačila je tajanstvenim vinom "Vinum pucinum " iz Istre. Najvjerojatnije je riječ o teranu i to s područja Motovuna ili Sovinjaka. Lokacija "Vinum pucinum" bazirana je na navodu Plinija koji spominje brdo u središnjoj Istri do kojeg dopire morska struja ( u ta je vremena rijeka Mirna
još ima wireless internet, fitness dvorana, sauna, jaccuzzi, masaža, mountain bikes te čuvani parking prostor sa 40 mjesta i 8 garažnih prostora . pucinum što ga spominje Plinije, ali takve pretpostavke do sada nisu dokazane. U našoj se literaturi pretežito naziva teran-rafošk ( odnosno teran-refošk ), i opisuju se dva podvarijeteta ove sorte; teran koji ima zelenu i rafošk ( odn. refošk )
i bačve; rimski je pjesnik Lukan pisao kako su se od bačava pravile splavi; grč. je geograf Strabon u I. st. pr. Kr. opisivao kako se u bačvama odvoze proizvodi s mora, vino, ulje i dr. U I. st. rimski pisac Plinije Stariji spominje vinum Pucinum , koje obasipa pohvalama; tvrdi da carica Livija svoje 82 god. života može zahvaliti upravo tom vinu, za koje se smatra da potječe iz Istre. Kasiodor je u VI. st. opisivao pokrajinu Istru i hvalio njezine proizvode, posebice vino, ulje i
, fritule, cukerančići ili povetica. Sve zaliveno istarskim teranom, malvazijom, merlotom, pinotom i drugim darovima trsa i žuljevitih ruku. Zacijelo bi pozorniji sommelier među ovim vinima mogao naslutiti i opojni trag istarskog pucinuma , vina što ga je pila Livia, žena cara Augusta, i - kako piše povijesničar Plinije - doživjela starost od 86 godina
Plinija da se Pucinum nalazi iza granice Karna i Japoda, odnosno od Ptolomeja, koji Pucinum smješta u kopneni dio Istre ( Piquentum-Buzet i Albonu-Labin, itd. ) bio bi manji broj nepoznanica. Ovako ostaje pitanje dolazi li za lokaciju Pucinuma zaista u obzir samo Kvarnerski zaljev, kako to izričito u svom radu tvrdi Ivica Degmedžić ( Dometi br 12 / III 1970., Matice hrvatske u Rijeci ) ili su to osunčani obronci Motovuna, ili su to neka druga mjesta, samo su neka od mnogih pitanja na
) s istoka ( Palestina, Sirija, Mezopotamija .. ) prema zapadu. Od Starih Grka obogaćenu kulturu vina ( retsina, amfore, Dioniz, Homer .. ) preuzimaju Rimljani, koji ju još više obogaćuju ( sulfitiranje mošta i vina, Bacchus, Prob, Vinum pucinum .. ), a od njih, ili možda i neposredno iz kolijevke ljudske civilizacije i prastanovnici naših krajeve Iliri. Hrvati i drugi slavenski narodi s tom su se djelatnošću upoznali ovdje, u svojoj novoj domovini. Od pradavnih vremena pa do
se da za lijekove ni jedno drugo nije bolje .. I dalje, ( Plin. n. h. XVII. 31. ) Pucinska vina na hridi se prže .. Da nema i drugih vijesti o ovome ( npr. od samog Plinija da se Pucinum nalazi iza granice Karna i Japoda, odnosno od Ptolomeja, koji Pucinum smješta u kopneni dio Istre ( Piquentum-Buzet i Albonu-Labin, itd. ) bio bi manji broj nepoznanica. Ovako ostaje pitanje dolazi li za lokaciju Pucinuma zaista u obzir samo Kvarnerski zaljev, kako to izričito u svom radu tvrdi Ivica
kamo dopire morska struja, a priređuje se za mali broj amfora; i misli se da za lijekove ni jedno drugo nije bolje .. I dalje, ( Plin. n. h. XVII. 31. ) Pucinska vina na hridi se prže .. Da nema i drugih vijesti o ovome ( npr. od samog Plinija da se Pucinum nalazi iza granice Karna i Japoda, odnosno od Ptolomeja, koji Pucinum smješta u kopneni dio Istre ( Piquentum-Buzet i Albonu-Labin, itd. ) bio bi manji broj nepoznanica. Ovako ostaje pitanje dolazi li za lokaciju Pucinuma zaista u obzir