elemente nazivamo bridovima i \ varphi je funkcija koja svakom bridu e iz E pridružuje par \ left \ lbrace u, v \ right \ rbrace , ne nužno različitih vrhova iz V. Graf skraćeno označavamo G = (V, E) ili samo G.

. Pri tome kažemo da je brid e incidentan s vrhovima u i v, za što ćemo upotrijebiti oznaku e = \ left \ lbrace u, v \ right \ rbrace ili e = uv. Stupanj vrha v u grafu G je broj bridova grafa G incidentnih s v, pri čemu se svaka petlja računa kao dva brida.

left (D \ right) digrafa D je graf dobiven zamjenom svakog luka a = \ left (u, v \ right) bridom e = \ left \ lbrace u, v \ right \ rbrace . Digraf D je slabo povezan (kraće povezan) ako je pripadajući graf povezan, a jako povezan ako za svaka dva vrha u, v \ in V

od G čiji je skup vrhova V i skup bridova E \ setminus E ^ \ prime označavamo G-E. Ako je E ^ \ prime = \ left \ lbrace e \ right \ rbrace , koristimo oznaku G-e. Komponenta povezanosti grafa G je maksimalni povezani podgraf od G, tj. povezani podgraf koji

2), (1, 3), (1, 4), (2, 3), (2, 4), (2, 5), (3, 4), (3, 5), (4, 5) \ rbrace . Težine pojedinih lukova izračunavaju se kao u primjeru 1:

) u kojima se donosi točno jedna odluka. U ovom slučaju varijabla etape poprima vrijednosti iz skupa \ lbrace 1, 2, 3, 4 \ rbrace jer će se početkom 1., 2., 3. i 4. godine donositi odluka o zadržavanju ili rashodovanju vozila. Treba primijetiti da će

i ona« mjeri »starost vozila na početku godine k. Ta će varijabla poprimati vrijednosti iz skupa \ lbrace 1, 2, 3, 4, 5 \ rbrace jer najveća moguća starost vozila iznosi i_ \ max = 2 3 = 5 godina 3.

koji sadržavaju svaku točku iz S. Neka je \ mathcal T = \ lbrace (T, B) S \ subset T \ subseteq B, T = t, B \ in \ mathcal B \ rbrace . Prebrojimo \ mathcal T na dva načina. Označimo s N broj parova (T, B). Skup T može se odabrati na \ binom v-s t-s načina, a

v \ equiv1 \ pmod 6 ili v \ equiv3 \ pmod 6. Stoga v mora biti iz skupa \ lbrace 3,7,9,13,15,19,21,25,27,31, \ ldots \ rbrace . Da za svaki takav v postoji blokovni dizajn tipa 2 - (v, 3,1) dokazao je J. P. Kirkman još 1847. godine. Ovi dizajni

do j-1. Odaberimo točku p \ in J i neka je B blok koji sadržava I i disjunktan je s J \ mathcal \ setminus \ lbrace p \ rbrace . Tada je ili p \ in B ili p \ notin B i stoga

i brojevi Fibonaccijeva niza koji zadovoljavaju relaciju F_ i = F_ i-1 F_ i-2, \, \, F_ 2 = 1 = F_ 2, te je a_ i \ in \ lbrace 0,1 \ rbrace . Ovaj sustav sličan je binarnom brojevnom sustavu, jer se koristi samo znamenkama 0 i 1, ali za razliku od binarnog

ako se između svakih dvaju pojavljivanja broja m-1 nalazi najmanje jedan i takav da i \ in \ lbrace 0,1, \ ldots, m-3 \ rbrace .

podrazumijevamo aksiom izbora kao dio proširene ZF teorije skupova. rbrace familija nepraznih skupova koji su u parovima disjunktni. Tada postoji skup B takav da je za sve i \ in I presjek B \ bigcap

in M_ n (\ mathbb R) t. d. A A ^ t = I) i čine grupu O (n). Tada je S O (n) = \ lbrace \ phi \ in O (n): \ det \ phi = 1 \ rbrace .

(A_ i) = \ cup_ j = 1 ^ m h_ j (B_ j), rbrace .