24.06.2003., 14:38 Ja sebi nisam nigdje skocio u usta, jer uopce tu tezu u ovom diskursu nigdje ne zastupam. Ukoliko pisem o panteizmu onda je to uvjek pod upitnikom, sto se vidi i iz naslova Topica. Medjutim, iz filozofskog aspekta, i ta Spinozina teza ima svoju opravdanost. Ali za mene osobno ne. Medjutim, ukoliko bi netko pokusao glupim upadima u filozofsku temu tu tezu omalovaziti, onda ja bez daljnjega mogu argumentirati iz aspekta panteizma, sto ne mora znaciti da tu opciju

" privid je da sloboda pretpostavlja nedeterminizam "tvrdi istu stvar ali u pozitivnom tonu. No da bi shvatili pozitivizam ove izjave potrebno je malo dublje promišljati o svemu, što sam pokušao u nekoliko zadnjih postova. Mislim da je Spinozina izjava vrlo slikovito objašnjava moj a i njegov stav. Naravno, samo ako se shvati slikovito. E sada bi nam trebala definicija definicije; ). Naravno da ne možemo sve pojmove matematički precizno definirati. Niti je potrebno izdefinirat

, predstavivši je do zla boga netolerantnom institucijom, nimalo boljom od židovske vjerske zajednice u Nizozemskoj sredinom 17. stoljeća. Tko danas pamti imena rabina koji su ekskomunicirali Spinozu? Njihova imena, za razliku od Spinozina , nisu ušla u opću baštinu čovječanstva: od njih je zapamćen tek sramotni čin. Isto tako, tko će se sutra sjećati tipa? Ostat će samo sjećanje na nečasno djelo, koje je amenovao i tipov nadređeni ( dubrovački biskup msgr. Želimir Puljić ) ,

, pa sam tako uzgred od njih pokupio ponešto od onoga što oni znaju o tim delima, što se uklapa u moj filozofski sistem koji sam napravio pre već skoro tridesetak godina, pa to što sam pokupio sada koristim kao nekakvu podršku mom sistemu Ova Spinozina misao za mene ima značenje početka i kraja svake filozofije i svake istine. Pravo je čudo da filozofi koji su došli posle Spinoze nisu to uočili i ovu njegovu misao razvili do kraja, već su svoje umove lomili na potpuno beznačajnim i

kao u formalnoj logici. Ne barata se sa 100 % precizno definiranim sudovima i 100 % izvjesnim uzročno-posljedičnim vezama. Nego se barata s mutnim pojmovima, mutnim sudovima, i nesigurnim uzročno-posljedičnim vezama. Pogledaj samo Spinozinu ' Etiku ', pa mi reci o kakvom točno ' zaključivanju ' se tamo radi, LOL. Meni se zapravo čini da je besmisleno formalnu logiku onako ' gestapovski ' primjenjivati unutar filozofskog promišljanja. Jer, to me podsjeća na ono kad se obitelj

teorijske paradigme otpora novome svjetskom poretku. Isti se, kao paradigmatski oblik biomoći, pokazuje globaliziranim biopolitičkim strojem. Hardt i Negri zagovaraju politiku otpora toj moći, utjelovljenu u pojmu mnoštva iz Spinozine filozofije. U postmodernoj praksi, ono inkorporira glasove eksploatiranih i marginaliziranih u svijetu Imperija. Unatoč korektnom nabrajanju karakteristika pozicije Mnoštva u odnosu na Imperij, autor se odvažuje i na neke

izložene ) je upozorenje da i u filozofiji ima logike. Uostalom, ona je filozofska disciplina Ovaj aksiom zaslužuje da se promišlja, među ostalim i na ovaj čisto formalno logički način - ovaj aksiom, a neka druga rečenica. Nadalje, iz Spinozine Etike moguće je postaviti složenije zadatke. Njegovi izvodi teorema iz aksioma i definicija jesu vježba ne samo u logici već i vježba u filozofiji Za natjecanje bi mogli biti interesantni Platonovi dijalektički izvodi. Teško da te

sam trebao napustiti poziciju moderatora To je moje misljenje Ti nisi "dobar" covjek. Ali, tko bi to sam za sebe i mogao ustvrditi, osim tebe Deus sive natura je odavno odbačen stav, čim je metafizika razradila svoj spoznajni aparat. U biti Spinozina , iako logički dosljedna konstrukcija, nije ništa drugo nego najjednostavnije rješenje antropomorfizacije. Imaš pravo, treba ići dalje od toga. I išlo se. Nietzsche, Freud i Feuerbach nisu nikakvi autoriteti metafizike. I imaš

s tobom nebi mogao diskutirati o nekim temama. Ali, nisam nigdje vidio, da si ti sposoban voditi jedan informativni diskurs. Zasto? Pokusaj svojom argumentacijom uvjeriti druge, da su tvoje teze o nekom problemu ispravne. Ako zastupas Spinozinu filozofiju onda je brani, ako ne onda mi ukazi gdje su joj slabe tocke. Iz teolosko-filozofskog aspekta. Pa cak i iz prirodo-znanstvenog. Ja cu biti sretan, ako mognem od tebe nesto nauciti Ovako samo trkeljas bez smisla i koristi. M.

you love, and you will never have to work a day in your life. 6 ) Znanje, najbitinija stvar u usporedbi sa kolegama u "drzavnim" firmama eksponencijalno raste, to je fenomenalno .. 2 ) Stalno zapitikvati starije kolege ... ( ne bas tako ceesto Spinozina filozofija bijaše - ' slatkasta ' u. .. ustima ... a u trbuhu ( posljedice ) bijaše gorka ... smrtno Jerbo ... imaš krivo Relativizam nije spojiv s ispravnom naukom o Bogu Pošto takva filozofija ... pokušava sam bitak pokazati kao - nebitan

i da se u pitanju navede iz koje ga literature treba razumjeti Tako je, to je logičko razmišljanje o filozofskoj rečenici. Umjesto nje možemo staviti bilo koju rečenicu i zadatak, formalno gledano, se ne bi promijenio. Ali, isto tako ova Spinozina rečenica ( točnije jedan od aksioma Etike aksiomatskim redom izložene ) je upozorenje da i u filozofiji ima logike. Uostalom, ona je filozofska disciplina Ovaj aksiom zaslužuje da se promišlja, među ostalim i na ovaj čisto formalno

prilikama, a objavljivani su bili po raznim medijima ( časopisi, radio, novine, Internet ), naročito posljednjih petnaestak godina sve do današnjih dana. Prvi dio sadrži rasprave o filozofskoj misli Spinoze, Kanta i Hegela . Spinozina je misao bila i ostala » kamen temeljac « novovjekovne i suvremene filozofije, bez koje se istinska filozofijska misao ne da ni zamisliti. U tom je smislu Spinozinu mišljenju, oblikovanu u najkon-sekventniji filozofsko-metafizički

kist platnu i slika krv, od koje kre ć e da bi naslikao smrt, mrtvo tijelo, i u tom trenutku, trenutku smrti, ra đ a se umjetnina: slika i novi život, Spinoza. Ra đ a se i roman. Tekstom se stalno provla č i i motiv okvira i to kao okvir slike ( dva Spinozina portreta ) zatim okvir prozora, zrcala, pa i sama teksta. Svaki od tih okvira poziva onoga koga uokviruje ili onoga tko promatra kroz njega da zakora č i ili u svijet uokviren njime ili pak iskora č i iz tog svijeta. Glavni lik romana kao dijete

Spinoza svoj život u osnovnim crtama. Pauk zatim pau č inu nastavlja tkati u detalje, precizno, tako je drugi dio pri č a portreta s mutnim pogledom. Pri č a kao pau č ina po č inje u trenutku smrti glavnoga lika, da bi se zatim vratila na po č etak Spinozina života i u detalje iz života približavala opet smrti. U skladu s time podijeljen je i lik Spinozin: prvi dio portret je mladoga Spinoze, oštra i odlu č na pogleda, smion i imun na strasti, dok je drugi dio portret zrela č ovjeka, mutnih o č iju ,

2 = 4 doista nije nešto što spada pod slobodu odabira I pod uvjetom da nije nedeterminirano, nije neslobodno odabrano.: DNije Jedino što ti ostavljaš kao razliku čovjeka i kamena je ovo ' ' donekle shvaća razloge ' '. Dakle, po tebi je sloboda Spinozina ' ' spoznata nužnost ' ' Budućnost može biti nešto drukčije, kažeš? Od čega drukčije? Može biti ovakva ili onakva gdje je ovakvo drugačije od onakvo Naravno, ako je predodređeno bilo čime ( pa i ' ' slobodnom voljom ' ' ) onda je predodređeno .