u nama živu ikonu Onoga koji jedini može smiriti svaki nemir što razdire ljudsko srce, kako o tome uvjerljivo svjedoči Sveti Augustin : "Za sebe si nas stvorio, Gospodine, i nemirno je srce naše dok u Tebi ne otpočine ", stoga, Tebi, neumornom tragatelju

vezane uz razvoj i uporabu CRO NGI-ja s gledišta korisnika. Sveti Augustin veli: "Za sebe si nas stvorio i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi." Ovu težnju za Bogom nazivamo - - > RELIGIJA.

je struktura žive postojanosti. Ne ide se u politeizam (višeboštvo), ali se ne ostaje niti na suhoj jednoti. Sveti Augustin upućuje čovjeka na njegovu nutrinu, koja je na sliku Božju, da tu prepozna sliku trojstvenog Boga. Čovjek se

. Mi imamo pravo koristiti razum, a čini se da razum govori kako je ovaj drugi odgovor ispravniji. Tako je razmišljao i sveti Augustin , još prije 16 stoljeća je zaključio da Bog stvara svijet koji se razvija. Možemo li Augustina zbog toga nazvati

bogatstva i ponekad vjernike pozi vali da prodru u otajstvo Krista kroz otvorena vrata njegova boka. Ovako piše sveti Augustin : »Ulaz je pristupačan: Krist je vrata. I za tebe se otvorio kada je njegov bok otvorilo koplje. Sjeti se stoje iz njega

na dar vjere, postoji također opasnost odbacivanja evanđelja, neprihvaćanja životvornog susreta s Bogom. Već je sveti Augustin pokrenuo to pitanje u jednom svom komentaru na prispodobu o sijaču: "Mi govorimo govorio je Augustin, bacamo sjeme,

, za njime traga malim i nesigurnim koracima. Međutim, već samo to iskustvo čežnje, "nemirno srce" kako ga je nazivao sveti Augustin , je vrlo značajno. Ono nam potvrđuje da je čovjek, u svojoj dubini, religiozno biće (usp. Katekizam Katoličke Crkve,

razmišljanja, bilo iz same snage vjere. Sažet ću ih u tri riječi: svijet, čovjek, vjera. Sveti Augustin , koji je u svom životu dugo tražio Istinu i bio privučen Istinom, napisao je jedan prelijep i glasoviti tekst, u kojem

Zato je prvi put koji vodi otkrivanju Boga pažljivo i pomno kontemplirati stvoreni svijet. sveti Augustin ima jednu slavnu rečenicu u kojoj kaže da je Bog dublje u meni od moje najdublje nutrine (usp. Ispovijesti III, 6. 11).

dogme vjere koče ljudski razum. Istina je sasvim obrnuta, kao što su to dokazali veliki učitelji katoličke tradicije. Sveti Augustin , prije svoga obraćenja, s velikim nemirom traži istinu, preko svih raspoloživih filozofija i nalazi da su sve

da bi se shvatilo njezino značenje, da bi se primilo njezinu autentičnu poruku, zaustavljajući se na pragu otajstva. Sveti Augustin , zajedno s mnogim drugim kršćanskim piscima, je svjedok vjere koja se izvršava razumom, koja misli i poziva na

slušaju i prihvaćaju Gospodinov poziv da prionu uz njegovu Riječ kako bi postali njegovi učenici. Vjernici se, kaže sveti Augustin , "vjerom jačaju" [ 12 ]. Sveti hiponski biskup imao je itekako dobre razloge da se izrazi na taj način. Kao što nam je

kao svakodnevna molitva da ne zaborave obavezu preuzetu na krštenju. Podsjeća to, riječima bremenitim značenjem, sveti Augustin kada, u Homiliji o redditio symboli, predaji Vjerovanja, kaže: "Simbol svetog otajstva kojeg ste svi zajedno primili

dvije tisuće godina. sveti Augustin se pita što s time učiniti. Po njegovu mišljenju bolje je da se i to pitanje riješi unutar državnog uređenja. Tako se