dio jame. Odmah u prvoj dvorani vidljiva je pukotina smjera SZ - JI u uglavnom horizontalnim slojevima gornjokrednih vapnenaca . Iz prve dvorane dimenzija 9 X 12 m, jama se nastavlja u smjeru jugoistoka. Nakon silaska niz skok od 3 m moguć je nastavak

pukotinu. vapnenaca . Debljina slojeva iznosi oko 0,5 m, a među slojevima vapnenaca uočeni su tanki slojevi flišnih naslaga plavkastosive

rasjedna pukotina u horizontalnim slojevima krednih vapnenaca. Debljina slojeva iznosi oko 0,5 m, a među slojevima vapnenaca uočeni su tanki slojevi flišnih naslaga plavkastosive boje debljine od 1, pa do 20 cm na najnižem dijelu jame. Jama je

i krajobraznu vrijednost. Smatra se da je kanjon nastao taloženjem horizontalnih slojeva paleogenskih vapnenaca , nakon čega je uslijedilo tektonsko izdizanje i raspucavanje, da bi sadašnji izgled Vela draga poprimila postepenom

smješten u provinciji Pinar del Rio pruža se u smjeru SI-JZ. Masiv je izgrađen od Gornjojurskih, Krednih i Tercijarnih vapnenaca . Stijene su izlomljene brojnim rasjedima i pukotinama, te lokalno naborane, generalno se spuštajući prema sjeveru.

je poznat kao najsjeverniji otok Britanskog djevičanskog otočja. Radi se o jedinom otoku u lancu nastalom od koralja i vapnenaca , a ne od vulkanskih stijena. Poznata je kao ravan i nizak otok s najvišom točkom koja se uzdiže sve do 8,5 m iznad razine

i produbilo jamu s oko 65 m na 76 m. vapnenaca jurske starosti. Osim snijega i leda zbog nedavnih kiša obilne su količine vode prokapnice. Temperatura zraka u

smjenjivanje uzvisina i polja i vrlo razvedene obale s mnoštvom otočića. Otok je sastavljen isključivo od rudistnih vapnenaca i dolomita gornje krede, koji su uglavnom zonalno rasporedeni. Iznad dolomita i vapnenca nalaze se mladi slojevi

Ždrelac; 56,9 km2 (dug 21,1 km, širok do 4,1 km); 3349 stan.; najviši vrh Bokolj (272 m). Na zapadu je građen od krednih vapnenaca , na istoku od dolomita s manjom zonom plodnih praporastih naslaga. Vapnenačka zona otoka djelomice je pod makijom,

godina. Ove stijene uglavnom su predstavljene dolomitima nastalim rekristalizacijom primarno istaloženih vapnenaca u zapadnom dijelu tadašnjeg plitkog, toplog i prozracnog Zemljinog oceana zvanog Tethys. Zbog rekristalizacije i

godinu vapnenaca , koji tvore dva niza uzvisina; na sjeveroistoku je Kamenjak (najviši vrh, 408 m), a na jugozapadu Kalifront (97 m). Na

se razlikuju četiri cjeline. Na S, duž obale, pruža se uski planinski lanac Kyrenia, građen pretežno od mezozojskih vapnenaca i dolomita. Visine ugl. manje od 800 m, najviši vrh u z dijelu, 1024 m. Na JZ pruža se drugi planinski lanac, Troodos,

mjestimično i po nekoliko stotina metara debele naslage. U Lukinoj jami su pod naslagama Jelar breča, dolomitičnih vapnenaca i vapnenaca pronađene i u dubljim dijelovima karbonatne breče, čija stratigrafska pripadnost još nije utvrđena (

i po nekoliko stotina metara debele naslage. U Lukinoj jami su pod naslagama Jelar breča, dolomitičnih vapnenaca i vapnenaca pronađene i u dubljim dijelovima karbonatne breče, čija stratigrafska pripadnost još nije utvrđena (Lacković, D.,

i dr. 1974) predviđa ispod površinskih Jelar breča manje više kontinuirani slijed malmskih, dogerskih i lijaskih vapnenaca i dolomita. Nepredviđena pojava dva pojasa karbonatnih breča u debljini izdanaka od oko 300 m i 250 m u dubljim