. Ona nije izvorna slavenska, ali ipak vrlo starinska: mislio bih, da je od preljutoga avarskog poglavice VI vijeka4, Bajana , kako je riječ kralj od franačkoga Karla. Time, iz prva, bio bi ban Strahinja ono, što i gospod Strahinja. Ako je ista u
, dok se za Panoniju Sirmiensis morao voditi rat. Bajana , velike mase Kutrigura prodrle preko područja Sirmija u Dalmaciju. To se, najverovatnije, odnosi na Bosnu, koja je
" po pravu mača pripada Avarima zato što su ga oni osvojili od Gepida. To su ponavljali Avari i prilikom pregovora kagana Bajana sa zapovednikom vojske za Ilirik Teognisom. Pontonski mostovi postavljeni uzvodno i nizvodno od Sirmija
odlasku Langobarda u Italiju, zauzeše ceo Srem i tu smestiše svoju prestonicu na brdu Banstol (od njihovog kagana Bajana je i nastala titula ban), kod današnjih Sremskih Karlovaca.
Usdibad u Konstantinopolj, sa svim gepidskim blagom. Bajana poznato nam je zahvaljujući ratu sa Francima tokom 7. veka, kada su Franci po naređenju furlanskog markgrofa, a pod
hpan i pan i posle mađarsko ispan. I drugi nazivi za poglavice stranog su porekla; ban je došlo od avarskog hagana Bajana , a knez je od germanske reči Kuningiaz. Reč kralj postala je metatezom od Karl, po Karlu Velikom.
Baba Anujke. Ta stara zločinka prodavala je ništa drugo nego otrov lakovernom svetu koji je ubeđivala da je to obična bajana vodica. Od te njene bajane vodice ko zna koliko je ljudi našlo smrt.
(n. pr. "vikati obarski "). Po toj življoj uspomeni na Avare i po izvesnim njihovim tradicijama (n. pr. naziv bana od Bajana ) može se reći, da je uticaj Avara bio pretežniji na zapadu, među Slovencima i Hrvatima, nego na istoku. Tek posle
, autor pesme o Igorovom pohodu izričito kaže da će on pevati drugačije, onako kako je "u našem vremenu ", a ne" po zamisli Bajana ".
. Drugim rečima, termin za izgovaranje čarobnih reči (na primer u bajalicama) daje opštu reč koju prepoznajemo u imenu Bajana , starostavnog pevača. Šta je starije, šta je čime uslovljeno, lingvistika je razrešila tako što na primer Petar Skok (
mladim igračima, a na veliku scenu je tih godina poslao Dana Petreskua, Luiđija Di Bjađa, Brajana Roja, Franćeska Ćića Bajana kao i Đuzepea Sinjorija.
obavezno predvodi par: porta bandera (ona nosi zastavu svoje škole) i mestre sala (on igra oko nje). Jedna od sekcija su Bajane , žene iz provincije Baija, koje nose haljine sa širokim krinolinama i vrte se ukrug. Muzičku pratnju obezbeđuje