), koji je razlikuje od ta politika (u smislu samog političkog djelanja ). He politike je filozofijska refleksija na ta politika.
, zapravo sklad samoniklog i racionalno reflektiranog političkog djelanja , tj. običajnosnu supripadnost praksisa pojedinca, domaćinstva i
praksisa pojedinca, domaćinstva i polisa. Supripadnost tri poretka djelanja , da bi uopšte bila moguća kao povijesni način života nekoga naroda
karakter, eethos). Organskom supripadnošću ta tri poretka djelanja omogućuje se ljudska zajednica (polis), koja se neće raspasti
znanosti stoje u organskom jedinstvu. Organsko jedinstvo poredaka djelanja podrazumijeva da njihova životnost pulsira u svim dijelovima cjeline
podrazumijeva da njihova životnost pulsira u svim dijelovima cjeline djelanja . Dijelovi se dakako uzajamno razlikuju, kao što se pojedinačno
je o uslovima mogućnosti umskog praksisa 30, tj. eupraksije (valjanog djelanja ). Pojam praxis, te time i ta politika kao praxis, čvrsto je određen
) kao praktičkom mišljenju, kao logičkom konstituensu političkog djelanja . Zbog toga se kod Aristotela, a to je filozofska propozicija za cijelu
od realnog helenskog predstavnog fronetičkog karaktera ljudskog djelanja prema tematskom filozofskom ispitivanju logiciteta toga
teorijsko znanje, niti umijeće, nego je specifični način misaonosti djelanja . Phronesis daje da djelanje može biti ljudsko djelanje (praxis) na
u »stvarima koje su čovjeku dobre ili loše« 42. Kod individualnog djelanja fronetička valjana sposobnost djelanja nosi samo ime phronesis, bilo
loše« 42. Kod individualnog djelanja fronetička valjana sposobnost djelanja nosi samo ime phronesis, bilo da je ona shvaćena kao jedna od vrlina,
polisa ona ima različita imena, prema svojstvenim područjima djelanja : (1) Ako se odnosi na političko djelatno mišljenje građana uopšte, ona
(političkog) ljudskog znanja, na pretpostavci logiciteta ljudskog djelanja . Kao kod Aristotela, i kod Hegela ljudsko djelanje (Handeln) jeste
phronesis, preko latinskog pojma prudentia, logicitet ljudskog djelanja bio je predmetom logičkog razumijevanja. Aristotelova Topika i