i jela ovog kraja i čuvenu borovnjaču. Prema rečima Darka Rudića, vlasnika kafane, na ovo mesto dolazi Goran Bregović, Frano Lasić, Tifa, mnogi su tu, samo Brene, kako kaže, više nema. U ovim hladnim zimskim noćima najčešće se govori o
, Nenad Čanak, Aleksandra Jerkov, glumci Marija Karan i Sergej Trifunović, ali i Veran Matić, Tanja Vojtehovski, Frano Lasić, Ivana Bojić, Maja Žeželj i mnoge druge poznate ličnosti.
u Dalmaciju, svirepo uništiti. Jedan onamošnji narodnjak piše da je još u 1870, Dalmacija imala 80 % analfabeta ( Frano Ivanišević: Narodni Preporod u Dalmaciji, Split, 1932). Mi vidimo da u godini 1825, Mađari nameću Hrvatima kao
. To je bila fatamorgana nad biskupskim Dvorom u Đakovu. Kako se pored ovog prosvećenog i agilnog biskupa nalazio i dr Frano Rački, poznati istoričar, koji je pisao o Hrvatskom Državnom Pravu, (Odlomci hr. drž. prava, Beč, 1861), nije čudo i da
skupili da ovo pitanje urede i među sobom, i prema monarhiji, Štrosmajer je opet vodio glavnu reč. Tražio je i Istru. ( Frano Ivanišević: Narodni Preporod u Dalmaciji, 1932, 8). Nikad nije Štrosmajer ni docnije propuštao da bude prvi u pitanju
- A zatim su zajedno sa Slovencima oficirima radili da se proklamuje i "Nezavisna Hrvatska i Slovenačka ", kako piše sam Frano Potočnjak u svojoj knjizi "Iz Emigracije ". II. 51. - Kad su iz Rusije zatim otišli na solunski front u pomoć srpskoj
, a tek zatim Jugoslovenskim, što je već početkom rata putovao za Petrograd kao delegat, poznati novinar i prvak Frano Supilo, i onamo dao Caru ruskom u ime predstavnika Trumbićevog prvog Odbora jedan hrvatski Memorandum, posle čega je
vezu sa Trumbićevim Odborom, (Šušterčić, Maček, Andrić, Barac, i to u Bernu, Cirihu, Lozani i Ženevi). Ovo potvrđuje i Frano Potočnjak u svom delu "Rapalski Ugovor ", str. 32.
. Frano Kurtoni, da reče zdravicu, ističući kako je malen i nejak ostavio srpski Dubrovnik, pa ne može da se izrazi kako bi hotio
preminuo 21. 3. 1910. g. Sahranjen je u svojoj zadužbini crkvi sv. Vida u Baru. Svečanu misu držao je kotorski biskup Frano Ućelini Tice uz učešće tada tek osnovanog barskog pjevačkog društva Bratimstva. Sveta stolica postavila je 1912. g.
je Gardu na toj svečanosti i zastupao. Tom prigodom predstavio se je Franu Gondoli, koji se Gardi zahvalio (14). Baron Frano Gondola bio je općinski načelnik Dubrovnika, član Srpske stranke i potomak Gundulića. Sem Jedinstva u Kotoru
je Tutorstvo srpsko-pravoslavne crkvene opštine u Dubrovniku. Predsednik Matice bio je Nikola Babić a sekretar dr Frano Kulišić. Cilj Matice bio je: 1) izdavanje srpskih knjiga isključivo ćirilicom; izdavanje periodičnih listova za
Hrvata po Bosni i Hercegovini seoskom svijetu posve nepoznato ", [ 162, 308 ] o čemu je malo pre njega svedočio i fra Ivo Frano Jukić (Krajišnici "od Hrvatah ne znaju nit imena "). Podsetimo se, posle svega, kako zvuče ove reči u optužnici protiv
snage ovog grada i da nam skrene pažnju da on ilirski jezik smatra srpskim (serbico). To je bio uvaženi i poznati Frano Apendini. Ova dva savremenika, Stuli i Apendini, prvi u svom Rječosložju a drugi u svojoj Grammatica delle lingua
ulicama pevaju "srpske pjesme ". Nekim pesmama i sam Ban je učio mlade Dubrovčane baš onako kako će i njegov zemljak Frano Supilo 1915. u Nišu igrati kolo sa Srpčićima i pevati pesmu o srpskoj Dalmaciji. Biće da je među ovim pesmama i pesma koju