je i izveo niz zanemarenih dela iz hrvatske muzičke prošlosti, od Sorkočevića i Bajamontija do A. Smarelja. Glavni deo tog interesovanja posvećen je
pl. Zajca, ali i drugih kompozicija hrvatskih autora, od Bajamonija i Sorkočevića do A. Smarelja. Pedagoškim radom bavi se od 1975., od 2005. redovni je
ona dva izostala pevanja u Osmanu, pa za njim Antunov otac muzičar Luko Sorkočević (1734 - 1789). Ovaj rod Sorkočevića traje sve do naših dana. Antun je
, pa za njim Antunov otac muzičar Luko Sorkočević (1734 - 1789). Ovaj rod Sorkočevića traje sve do naših dana. Antun je javnost obavestio o sudbini svoje
za svoju slobodu, mnogi umni i čestiti ljudi su razmišljali kao Sorkočević . Upravo, ovih godina i malo kasnije u Francuskoj i u svetu javio se
koji su Srbima odavali zasluženu pažnju. Za sve to ima zasluga i Antun Sorkočević , koji je ovako sažeto i iz duše Srbe predstavio pisanom rečju. Ali, on je
za slovensku književnost, osnovanoj dobrim delom zaslugom našeg Sorkočevića (kako je Siprijen Rober 1850. pričao Medu Puciću), predaje o srpskoj
dela. Sorkočević je sagledavao i ono što treba dalje činiti. Međutim, kao da je bio u
narodne istorije srpske ". Sorkočević je u brošuri Origine et chute de l ' ancienne république de Raguse (
, Palmotić, Gundulić i toliki drugi Dubrovčani. Sorkočević na francuski preveo odeljak iz Kačićevog dela Razgovor ugodni naroda
o kosovskom boju Pisma od Miloša Obilića i Vuka Brankovića. [ 79 ] Sorkočević je i ovim pokazao na koju stranu naginju njegova narodnosna osećanja,
upravo odredilo životni put. Na to ga je svakako navodilo i ono pisanje Sorkočevića o ulozi Srba na Balkanu. U Beogradu je uspostavio vezu sa Franjom Zahom,
problematiku koju su obrađivali već pomenuti Dubrovčani Basiljević i Sorkočević . Pucić je ovo pisao u već pomenutom talijanskom listu Nuova antologia (
Dubrovnikom ". Nakon muzičkog školovanja u muzičkoj školi "Luka Sorkočević ", na odseku za klavir, postaje aktivna na pop-rock sceni kao '
Papandopulo, Gavella, Ružička (naš prvi Nobelovac, Čeh porijeklom), Sorkočević iz albanske obitelji koja je prodavala Dubrovniku sijerak: sorgo)