na javnu rasvetu na dečijim igralištima i kroz Proletersku ulicu. GZM je izdvojila sredstva i nabavila aparate za Dom zdravlja, radi se o
[ 1887 ]: 119). Ponegde se upotrebljava i naziv "usta" za ulaz u tor (up. GZM 23 / 1911: 380). I vrata od staje mogu da simbolizuju vučja usta; tako su u
ništa jelo na Đurđevdan, da vuk tokom naredne godine ne bi klao ovce ( GZM n. s. 17 / 1962: 145, 148). Tome se dodaje i široko rasprostranjeni opšti
već na taj način spomenuo, treba taj zalogaj odmah da se izbaci iz usta ( GZM n. s. 26 / 1971: 45). Slično kod Hrvata u Otoku u Slavoniji vuk se nije smeo
18 ], toga dana neće moći da otvara usta da ujede stoku (ZNŽO 6 / 1901: 123; GZM n. s. 26 / 1971: 70).
dovesti u vezu sa vukom [ 24 ]. Za brdila je npr. poznat i termin vučilo ( GZM n. s. 33 / 1979: 28), dok vuk u Srednjoj Dalmaciji može biti naziv za "
ili pletivo, jer će se, vele, oko kuće splesti guje i ukućane ujesti "( GZM 32 / 1920: 201).
vukova zabranjen svaki rad oko vune i stoke dobili naziv nesnovanice ( GZM 34 / 1980: 111).
se kod tora spomene vuk: "Usta mu za morem, nalet ga bilo od ovoga tora" ( GZM 14 / 1902: 156).
", i verovalo se da tada vuk neće moći otvoriti usta da kolje stoku ( GZM 14 / 1902: 157). S time je u vezi i opšti magijski postupak kod Popovaca u
i na vezanje vilica kod mrtvaca da bi mu usta ostala zatvorena (up. GZM 15 / 1903: 398) [ 42 ], kao i na vezanje lobanje novorođenčetu da bi imalo
[ vukovima - P. P. ], da mi ne nahude malu "(kod Karavlaha u Bosni: GZM 19 / 1907: 235) i dr. [ 43 ] Na to da se verige (zajedno sa dimnjakom) mogu
koje se stavlja greda slemenjača) zovu makaze (u nekadašnjoj Lištici: GZM n. s. 24 - 25 / 1970: 154), s obzirom na to da makaze kao oruđe mogu
graničnim periodima zbog vukova ne sme orati (npr. u Semberiji u Bosni: GZM n. s. 29 / 1974: 51), očito zato što se rad sa ralom na zemlji, u
1986: 200), motivacija tome može biti i da dete bude jako kao vuk ( GZM 19 / 1907: 491). Poznata je i praksa da se detetovi prvi zubi zovu vučići (