slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "helmolda".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
), radi njihove pouzdanosti sa bogovima, koje oni časte većim štovanjem, no ostali ' ', ovako, na sto godina prije od Helmolda , piše drugi saski hroničar, Adam Bremenski1. U to, Helmold imao je radost, doživiti zadnji Vidov dan. Uz Valdemara,
štovani ' ', svezaše konopom za vrat, iz hrama izvukoše, i raskomadana, na očigled neznabožaca, spališe2. Helmolda , gdje na drugom mjestu govori u opće o religiji Slavena, umalo da ne tješi misao, što je ovaj bog, po vrhovnome
. Ali mi je reći, da ime Vida, koliko ja znam, ne utvrgjuje se mitologijom ostalih Slavena. Po svjedočanatvu poznavaoca Helmolda , velika je boginja Živa5: nju, jedinu žensku, privodi izmegju glavnih bogova sjevero - zapadnih Slavena; privodi je,
samo da ne potvrđuje, folklor, etimologija reči, narodna pesma i pripovetka, nego ju još i negira. Takvo je ono mesto u Helmolda gde ime Svetovida izvodi od Sanctus Vitusa, o čemu će biti kasnije govora. Uticaj, ili bolje reći, sličnost između
osobine Starih Slovena. Najvažniji izvor za istoriju Slovena u Srednjem veku je Chronicon Slavorum, delo Holštinca Helmolda , sveštenika crkve u Libeku i paroha parohije u Bozau, oko jezera Plena, u zemlji Slovena Vagrinaca. Glavni predmet
tumačenje imena Svetovida, još će nam više rasvetliti funkciju i pojavu ovog slovenskog boga. U pogledu tvrdnje Helmolda i Saksa Gramatika o imenu Svetovidovu u vezi sa Sv. Vidom važno je to, da A. Bremenski, na koga se svi kasnije hroničari,
spominje o nekom Sv. Vidu iz Korveje i njegovu dolasku na Rujan. Kad dakle velimo, da nema ni traga istinitosti u tvrdnji Helmolda i Saksa, da je ime Svetovidovo postalo od Sv. Vida, valja nam izložiti etimologiju reči, i pokazati njen pravi postanak
, o kultusu i uništenju idola Svetovidovog. U onome, što se odnosi na ovo božanstvo, Saks je mnogo potpuniji od Helmolda , te je jasno, da je bio dobro o svemu obavešten. No kao i Helmold on brka Svetovida sa svetim Vidom. Ovo zanimljivo
Nalazimo je među imenima neznabožačkih božanstava, koja su navedena u ruskoj Nestorovoj hronici: Stribog, Dažbog; u Helmolda : Crnobog (Zcernoboh, id est deum nigrum). [ 52 ]
više puta. Helmolda skoro jedan takav isti stav (I, 83): "Između raznih bogova, kojima pripisuju vlast nad poljima, šumama, nad žalostima
periode. [ 74 ] Helmolda .
prost nadimak. Imena izvršioca radnje na nastavak un nisu retka u češkom jeziku: běhoun, trkač, krĭkloun, vikač itd. Helmolda se uostalom nalazi još jedan bog Prove: [ 89 ] "Deus Altenburgensis terrae" - osobito poštovan u Star-gradu. Ovaj bog
. Ne znamo, gde je Boto našao ovu građu. Verovatno u svojoj mašti. Najzad libečki hroničar u XVII v. koji komentariše Helmolda , priča nam, da je Radgost bio knez Obotrida, pa docnije postao bogom. Ovaj vrlo pozni komentar malo je istinit; on je u
, koji bi govorili u prilog vezivanja njegovog za kakvu uspomenu na kultus Radgostov. Helmolda (I, 83) koja nam daje vrlo interesantnih podataka o slovenskim božanstvima: "Sloveni, veli on, imaju vrlo različne
članak o Živi, Živeni, boginji ljudskoga života i prirode; a to je ime boginje Cerere. Sve su ove izmišljotine došle od Helmolda . Nije čak ni izvesno, da li treba čitati Siva. Neki rukopisi imaju i Sina (Sinna).