još u 19. veku. Nemački baron Fon Herder je obilazio Srbiju tražeći rudnike i primetio je ovo mesto. Kasnije je i Feliks Kanic došao do Gamzigrada i carske palate, mislivši da je to KASTRUM, rimsko vojno utvrđenje, pošto su Rimljani na desnoj
, ŠPANIJE i dr Kanic , svojim putopisom Proucavanje rimskih spomenika u Kraljevini Srbiji s kraja XIX veka. On navodi da su se vrnjacke
Georgijević, potonji Vladika šabački, Turčinu spahiji za zemlju plaća na godinu glavnice po 12 groša. Iako je Feliks Kanic zabeležio da je u osmoj deceniji XIX veka manastir bio malo zapušten, u periodu od 1835. do 1886. godine, kada je
na ovom prostoru, i da su baš tu podigli lečilište Aqva Orcilane daje nam čuveni austro ugarski putopisac Feliks Kanic . On u svom delu Proučavanje rimskih spomenika u Kraljevini Srbiji, otkriva postojanje rimskih termi na području
19 prozora na prednjoj strani. Paviljoni su izgrađeni 1885. godine za vlade kralja Milana Obrenovića. Kanicu , piscu knjige "Zemlja i stanovništvo ", grad je krajem XIX veka imao 343 kuće i 2700 duša, među kojima je bilo: 12
šindrom. Freske su uništili Turci, ali se i do današnjih dana mogu videti delovi obojenog glatkog maltera. Feliks Kanic piše da je manastir Kaona imao školu, prema podacima iz starih povelja, još 1793. g. Nastavak putovanja ka Bijeljini u
je oko 200 metara od srednjovekovnog manastira, a prvi detaljan opis ovog područja ostavio je Austrijanac Feliks Kanic , čuveni balkanolog i veliki prijatelj srpskog naroda. Ubrzo je tu stigao i naš geograf Vladimir Karić (1887) a potom i
- ih godina do danas, u organizaciji Narodne biblioteke Srbije, kao i izložba o arheologu i etnologu iz 19. veka Feliksu Kanicu koji je pisao o Srbiji.
kneza Mihaila Obrenovića. Za to svoje delo u stilu neorenesansnog akademizma, koje bi moglo, kako je zapisao Feliks Kanic , "da krasi svaki veliki grad ", odlikovan je 1890. godine, kada je zgrada i useljena.
opreme u okviru projekta,, Modernizacija loklanih samouprava,,. Prema sporazumu Opštinskoj upravi ustupa se na Kanicom po Srbiji
Srbiji Kanica , u Narodnom muzeju u Kragujevcu će večeras (15. novembar, 19 časova) biti otvorena izložba "Sa Kanicom po Srbiji ".
Feliksa Kanica, u Narodnom muzeju u Kragujevcu će večeras (15. novembar, 19 časova) biti otvorena izložba "Sa Kanicom po Srbiji ".
upoznaćemo često zaboravljeno nasleđe svoga kraja. Kanicu u našim muzejima, biće predstavljena Srbija sa svim specifičnostima i izuzetnostima lokalnog nasleđa. Kako bi se
se istakao Kanicov doprinos upoznavanju Srbije i Balkana uopšte, izložbu prate publikacija Slike sa Balkana Feliksa Kanica i edukativne radionice za najmlađe muzejske posetioce. Tekstovi za ovu izložbu preuzeti su iz njegove knjige Srbija.
prikazuje zemlju i stanovništvo od rimskog doba do kraja 19. veka, a kompletan vizuelni materijal predstaljaju Kanicovi publikovani likovni radovi, kao i ostavština koja se čuva u Narodnom muzeju i Arhivu Srpske akademija nauka i