Albanije imao je relativno veliku tradiciju. Zna se, na primer da je bio ravnopravan sa arbanaškim čak i u kancelariji Kastriota koji su se u službene svrhe koristili i slovenskim jezikom. [ 31 ] Međutim, vremenom je sve više potiskivana ova praksa
: a ona ništa nije marila za njegovu slepotu, nego ga je veoma volela. Na preporuku svoga uticajnog pašenoga, Đorđa Kastriota Skenderbega, otišao je u Veneciju, a od furlanskog grofa Leonarda kupio je zamak Beograd u Furlaniji. U tom zamku je
kao jezika administracije i prepiske, usvajanje srpskih crkvenih tradicija kao što je uloga ktitora u Hilandaru kod Kastriota , vezivanje za balkanske vladarske i velikaške porodice itd. Mešanje do koga je dolazilo u poslednjim decenijama pre
Arbanasa, kažu, počinju u plemenskom rodu čuvenog arbanaškog princa, vojskovođe i nacionalnog heroja Đerđa (Đorđa) Kastriota , od Turaka zvanog Skenderbega (- beg Aleksandar), mada masovnije naseljavanje Srba u Albaniju datira za vrijeme
našeg savremenog nacional-šovinističkog doba, - da je "u momentu nacionalnog buđenja Arbanasa" upravo taj Đerđ Kastriot bio "toliko Srbin koliko i Arbanas" i da je u njemu bio "znatan dio slovenske krvi ". Dalje, navodi da je njegova majka
Jugoslaviji. Kastriota , da je "njihov predak Drekale" (u prevodu Andrija) dobježao (ispred Turaka) u moje rodno selo Bezjovo, gdje se njegova
čijeg su poroda današnji Nikezići. Predanje nastavlja da je taj Drekale "unuk arbanaškog kneza i čuvenog junaka Đurđa Kastriota (Skenderbega), od sina mu Jovana ". O tome i Marko Miljanov Drekalović, čuveni kučki vojvoda, kazuje (navodno i prema
nekoj izgubljenoj istoriji koja je bila kod kaluđera Ilije u manastiru Dugi) da je tamo pisalo "da su Drekalovići od Kastriota ". Rovinski isto tako kaže da "učeni Njemac L. Defenbah odlučno tvrdi da je Skenderbegova porodica slovenskog
navesti i podatak da je lično Rovinski "vidio pečat vojvode Ilije Drekalovića" iste izrade "kao i na grbu Đurđa Kastriota ". To bi značilo da se i on, vojvoda Ilija Drekalović, držao predanja o svom porijeklu, kao što je i "Arhimandrit
porijeklu, kao što je i "Arhimandrit Gligorije Drekalović još godine 1765. napisao za sebe da je od roda Drekalovića od Kastriota ". Uz Rovinskoga, toga se predanja drže i nešto novija kazivanja i zapisi dr Erdeljanovića, Stevana Dučića i Toma
prijatelj roda Skenderbega uz čiju je zetsku pomoć utvrđena i Kpoja kao centar albanske uprave pod dinastijom Đerđa Kastriota , protiv Turaka. Otuda je, kako pišu ruska "Slav nska izvesti" o Skadru i Draču u broju 3. od 1912. godine "vrlo teško
, Rovinski ne sumnja (pored svih varijanti), da je arbanaškog porijekla, da ga narodno predanje veže za srodstvo Đerđa Kastriota Skenderbega, što pokazuje i njegovo samo ime, kao što takođe ne sumnja da su staro pleme Kuča (poslije pada srpskog
pribili iz Leša i konečno bűli pravoslavnie Serbi ", Ima i doseljenika iz Kpoje, rezidencije slavnog albanskog roda Kastriota koji žive u selu Krusi, čiji je - kako Rovinski kaže - i naziv albanskog porijekla, a ima i drugih naselja u kojima su
navodi: "S dosta točnom vernostţ možno prin t vremenem doseleni Belopavličeé konec XV veka, kogda pal Georgié Kastriot ", a Crnojevići počeli uzmicati (ispred Turaka) prema Zapadu; za njima su se počeli povlačiti i doseljenici, preci
, gde ce postepeno obrazuju oblasti pod dinastičkom vlašću velikaških rodova, Topija, Dukađina, Arijanita, Kastriota , i drugih. [ 15 ]