pjesme. Lužički Srbi su prije sto pedeset godina (1847) osnovali svoju Maćicu Serbsku, po ugledu pa našu Maticu srpsku koja je i njima, a i drugim
je prije toga decenijama njegovana između Matice srpske iz Novog Sada i Maćice Serbskeje iz Budišina. O boravku u Lužici Milan Savić će godinu dana
osnivanje prve svelužičkosrpske nacionalne organizacije pod imenom Maćica serbska - 7. aprila 1847. Opstanak Matice lužičkosrpske danas je izraz
aktivnom pomoći osnovana je 1880. u Kočebuzu, u Pruskoj, podružnica Maćice serbske koja je delovala sve do 1933. Opštenarodna odgovornost je u
iščezla. Podaci o ovoj, kao i drugim zbirkama iz vremena pre stvaranja Maćice serbske ispravljaju mišljenja o vremenu početka zapisivanja
1847. osnovano je lužičko naučno društvo Matica lužičkosrpska ( Maćica Serbska) koje je počelo izdavati posebni naučni časopis Časopis
lužičkosrpski kompozitor Korla Kocor. Bio je jedan od osnivača Maćice serbske. Upoznavši se podrobno sa narodnom poezijom u svome pesničkom
1845. po uzoru na poljska i češka društva osnovao je naučno društvo " Maćica Serbska ". Smoler se 1848. obratio poslaniku frankfurtskog
lužičkosrpskog kulturnog života. Nacionalno kulturno društvo " Maćica Serbska "koje je na inicijativu Jana Arno Smolersa i Handrija Zajlersa
srpske slovesnosti održavali su veze s njima, vršili razmenu knjiga. Maćica serbska osnovana je 1846. da bi se u njoj ujedinio rad na buđenju
, Smolerova knjižara, centar književnog života, Maticu srpsku / maćica serbska /, časopisi Rozlad / Odjek / i Pomjo / Plamičak / za decu,
su portretski medaljoni: Marko Meškank, Mjerćin Felker - predsednik Maćice serbske, Beno Budar - pisac za decu i odrasle.
. Sve beše utanačeno preko prijatelja Mjerćina Felkela, predsednika Maćice serbske. S lužičkosrpskom delegacijom bio je prošle godine u gostima
predeli, brda i blagi brežuljci pod snegom. Posetili smo Domovinu, Maćicu serbsku, Serbski muzej i druge kulturne institucije.