slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "odrične".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
, na primer: ne znam, ne veruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odrični glagoli neću, nemam, nemoj, nisam; odrične zamenice niko, ništa, nikoji, ničiji, s predlogom se pišu: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;
(odn. nikada). Ovakva se upotreba može pratiti u raznim kontekstima koji sadrže leksička sredstva za afirmisanje odrične pretpostavke, up.: bez velikog izgleda, teško je zamisliti, odvraća nas / to / od uveregьa itd (sa zavisnom
kontekst (v. Tabelu br. 1) jeste kategorijalno značenje, značenje kvantifikacije. odrične zamenice (tipa niko 2) u srpskom jeziku najređe mogu zamenjivati drugim sredstvom. Kao što smo već pomenuli, u srpskom
drugim sredstvom. Kao što smo već pomenuli, u srpskom jeziku za razliku od bugarskog IZ se gotovo ne upotrebljavaju uz odrične predikate (izuzev u slučajevima nabrajanja). S druge strane, kad se negacija ne sadrži u predikatu uz IZ, ali je na neki
reči zamenjujući glasove i slogove; ako je rečenica kratka za kalendarski uzrast deteta; teško usvaja upitne, odrične , a naročito odrično-upitne rečenice;
zamenica u konstrukcijama sa slovenskim genitivom 20,1 % prema 13,8 % u konstrukcijama sa akuzativom, pri čemu se odrične zamenice upotrebljavaju isključivo u genitivu, pokazne češće u genitivu, a određene u akuzativu up: Я zasvіdčila
ispravan oblik neka. Ipak, u slučaju da postoji potreba za skraćivanjem, piše se bez apostrofa: nek. Odrične imeničke zamenice: niko i ništa, ne retko se pogrešno upotrebljavaju sa predlozima, pa se može čuti, a ređe i napisati,
znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili rečenični znaci. odrične rečenice, na primer: Svaki dan učim za ispit. Za ispit ne učim redovno.
reči. Gramatičke kategorije zamenica. Lične zamenice kategorije roda, broja, padeža. Povratna zamenica. Upitne, odrične , prisvojne, pokazne, neodređene, određene zamenice. Deklinacija zamenica. Razlike u deklinaciji i upotrebi
teško usvaja množinu - ne razlikuje rod - ne koristi vreme - ne koristi prideve, priloge i veznike - teško usvaja upitne, odrične , a naročito odrično-upitne rečenice
drugačiji stav. Međutim, možemo da primetimo i da je kandidat republikanaca tokom cele debate prinuđen da izgovara odrične rečenice, pa tako više puta ponavlja ja to neću da uradim, to nije slučaj, ja apsolutno to neću uraditi, to nije moj plan.
se sa imenicom u rodu, broju i padežu. odrične ,
jezik koristi jedno gramatičko sredstvo - nominativni oblik imena, koji je vezan samo za određenost. odrične lokalizacije u srpskom jeziku OL neodređen, ne formira se opozicija između genitiva i nominativa, kao što se to dešava
spomenicima [ 6 ] negativne rečenice sa funkcionalno-semantičkog gledišta definišu se kao opšteodrične i delimično odrične , u zavisnosti od toga da li se formalno odriče predikat ili neka druga komponenta rečenice. Neistovetnost negacije
u opšteslovenskom i međujezičkom aspektu u svrhe primenjene lingvistike. odrične rečce ne kad se spaja sa pomoćnim ulagolom (nisam) ili sa konkurentnim još od staroslovenskog vremena prefiksoidom ni