spremaju za napad na Vizant. Svi ovi događaji vezani su za desnu obalu Dunava, što dokazuje da je veći broj Sklavina
desnu obalu Dunava jer je boravak vojske na levoj obali postao neizdrživ zbog hladnoće i stalnih napada Sklavina
prebivališta. Zbog toga je car Justinijan naredio da se Topir opaše novim zidovima. Iste godine velike mase Sklavina
negde u Trakiji pretrpeli su poraz od jednog herulskog plaćeničkog odreda. Tri godine kasnije, prodor Sklavina
tom prilikom su pobijeni svi muški stanovnici, a žene i deca odvedeni u ropstvo. S robljem i plenom Sklavini
istim naseljima ili na istim mestima gde je neposredno pre toga živelo autohtono stanovništvo. Pošto su Sklavini
služili i kao najamnici u vizantijskoj vojsci. Prema zapažanjima Vizantinaca, u načinu života Anta i Sklavina
učestvovali Bugari, Anti i Sklavini (Sloveni). Drugi autori u vezi sa tim napadima navode Hune, Ante i Sklavine
Dardanije, kao i iz gradova Niša i Serdike ". Kagan je plemenima iz okoline Soluna poslao u pomoć velik broj Sklavina
Trakije. U proleće 594. godine, vizantijska vojska je ponovo krenula na levu obalu Dunava da spreči prelaz Sklavina