vode klub . Stepanovići i ostali meiti, pa oni ne znaju šta je 4 - 3 - 3. Fudbal je napredovao u poslednjih deset godina puno, a oni to nisu ispratili svojim usavršavanjem. I mislim da Vojvodina da bi pokazala da je veliki klub ne može da ima prosečnog trenera, e sad .. ako to nije rezultat nekih drugih stvari. Nikolić je slobodan .
, ne zna se odakle su doseljeni. Slave Sv. Jovana. Kurandići, doseljenici iz Leskovca. Slave Sv. Stevana ( 27. 12. ), a preslavljaju Sv. Stevana ( 2. 08. ). Promicaći, doseljenici iz Brezovice u sr. trsteničkom. Slave Sv. Paraskevu i Sv. Jovana. Živadinovići, doseljenici iz Brezovice u sr. trsteničkom. Slave Sv. Paraskevu i Sv. Jovana. Ivkovići, doseljenici iz Sjenice. Slave Sv. Ignjata, preslave nemaju. Antići, doseljenici iz Morače u Crnoj Gori, slave Sv. Aranđela . Stepanovići , Radičevići i Vesići, slave Sv. Jovana .
od 31. marta 1991. godine selo je imalo 819 stanovnika, 274 stanova, 232 domaćinstva i 148 poljoprivrednih gazdinstava . Stepanovići , Vranovići, Todorci i Tomići-Stevanovići. Očigledno, selo je bilo oformljeno u to vreme a sa dolaskom austrijske uprave došli su novi doseljenici .
. Ostaci starina u ataru naselja upućuju na raniju naseljenost ( zidine starog utvrđenja, groblje nepoznate starosti i drugo ). Prvi put se pominje u turskim popisima ( 1530. godine ) kao naselje sa 20 kuća. Po predanju, osnovano je početkom 18. veka. Današnje naselje objedinjuje više krajeva: Centar, Turiju, Popadiju, Dugačko polje ( Pojana lunga ), Zamnu i Cigansko groblje. Po predanju, najstarije familije u naselju nekada su bile: Cikulovići, Novakovići, Baćiči , Stepanovići , Trailovići, Strainovići i Vasiljevići - između dva svetska rata ukupno 40 kuća ( slava sv. Jovan ) i Likići, Mladenovići i Pudarevići - između dva svetska rata ukupno 30 kuća ( slava sv. Arhanđeo ), Zavetina naselja je nedelja posle Svete Trojice. Pravoslavni hram posvećen Svetoj Trojici, čiji dan je i crkvena slava, podignut je u naselju 1857. godine. Stanovništvo Plavne je pravoslavno, prilikom popisa nacionalno se izjašnjava kao srpsko, dok je antropogeografskim i
, tu su se nekada rovali Kraljević Marko i Miloš Obilić. Tako je mesto dobilo naziv Rovanda, a kasnije sadašnji naziv Roanda . Stepanovići , Kušljići-Bugarčići, Obradovići, Radovanovići, Stankići-Kosovci, Milovanovići, Kovačevići, Đorđevići .
kroz selo, celo selo porobila, uništila i popalila, pa je otuda došlo i ime selu . Stepanovići , Petkovići, Nedeljkovići, Filipovići i Maksimovići: Najstarija porodica po doseljenju je Stepanovića, doseljeni iz Bučja u Polimlju, od tamošnjeg bratstva Ajanovića, od kojih su i Demirovići u Veliševcima, doseljeni kad i oni, prvo u Veliševce, pa posle prešli preko brda u ovo selo. Potomci Stepanovića su navedene familije, njih je 17 kuća i slave Stevanjdan .
održala još i za vreme Turaka. Međutim, kad se Turci počeše povlačiti sa Sokola, oni banju zatrpaše i zaravnaše. Po toj nekadašnjoj banji dobi ime današnje selo Banjevac . Stepanovići , Lukići, Vasići, Đukanovići, Cvetinovići, Grujičići, Todorovići i Miloševići ( danas ih nema ) iz Banjevca ( u Bosni ) početkom 18 veka .
, druga polovina 18. veka, Zajača u Jadru, Sv. Stefan Dečanski. - Sinđelići, prva polovina 18. veka, Vojska u Resavi, Đurđevdan, sveštenička porodica. - Sremčevići i Topalovići. Videti Topalovići i Sremčevići. - Stankovići 1, posle 1827. godine, Bugarska, Nikoljdan. - Stankovići 2, posle 1827. godine, Banjaluka, Aranđelovdan, uljezi u Martiće. - Stankovići 3, posle 1827. godine, Lika, Đurđic. - Stanojevići, druga polovina 18. veka, Radalj u Rađevini, Lučindan. - Stepanovići , posle 1827. godine, Dubica, Sv. Petka. - Stojanovići, druga polovina 18. veka, osat, Đurđevdan. - Topalovići i Sremčevići, prva polovina 18. veka, Karlovčić u Sremu, Sv. Trifun. - Ugrinovići, druga polovina 18. veka, bela Krajina, Jovanjdan. - Filimonovići i Buljubašići, druga polovina 18. veka, Oplenić u Gruži, Nikoljdan. Filimonovića pretka doveo je kao svoga buljubašu i kabadahiju Gospodar Jevrem Obrenović i naselio u Drenu i Grabovcu, gde su i danas jedni pored