nastojanjima. Tako su iz pesama koje je sakupio V. S. Karadžić izbačeni Svarog , Svarožić, Lada i dr, što sve postoji u tim pesmama stvarno i kako ih je
, za boga Svaroga kažu, da ga ovako prozvaše Egipćani. Nebesni višnji Svarog , dakle, stavljen je u svezu s Egiptom, kao i naš višnji bog u ovoj pjesmi.
. Vidi dotični navod iz ljetopisa u Jagića Mythologische Skizzen: I. Svarog i Svarožić (Archiv IV, s. 412 27). Pa i u bugarskim pjesmama, naša
svet iz koga se pod raznim imenima javljaju bogovi. To su otac neba Svarog , Dajbog, Perun i drugi. To je i velika boginja Mater Slava.
bogova vezanih za pojedine sezone, stalni bogovi deluju u svako doba. Svarog (Isvara kod Vedejaca) je Praded ili Praotac vaseljene. Sloveni su sebe
, na vrhu celokupnog skupa bogova nalazio se, kako smo već rekli Svarog , koji je sa Perunom i Svetovidom činio prvu trijadu za kojom se nalazio
, Stribog i Veles. Stalnu borbu Crnoboga i Beloboga odozgo je nadzirao Svarog , a odozdo, iz spoljašnjeg kruga, na njih su motrili Horos, Stribog i
To vrhovno božanstvo nalazi se i u mitologiji Starih Slovena pod imenom Svarog ili Perun.
svega roda i ploda na zemlji, bio bi po zabeleškama Ipaćevskog letopisa Svarog . Taj vrhovni bog koga Ipaćevski letopis zove Svarogom, držao se
od plemena Ham, a za njim Jeremija, pa Feosta, koga Egipćani zvahu Svarog . Dok je ovaj Feosta vladao u Egiptu, padoše s neba klešte, i ljudi odmah
muža, da žive ujedno, i da se kazne bludnice. Za to ga prozvaše bog Svarog . Jer pre njega žene se predavahu onima ko ih je god hteo, i življahu kao
ovaj zakon, bio bi bačen u jednu usijanu peć, da sagori. Zato su ga zvali Svarog i Egipćani ga obožavahu. Posle njega vladao je 7470 dana njegov sin, po
slovenske vere, a na osnovu tolikih svedočanstava starih hroničara, Svarog ili bog neba, bio bi onda Uranos slovenskog Olimpa; on bi bio praotac
onda Uranos slovenskog Olimpa; on bi bio praotac svetlosti i toplote. Svarog je u navedenom Ipaćevskom letopisu prevod grčkog Hefaistosa, pa je to
grčkog Hefaistosa, pa je to navelo neke naučenjake na pomisao, da je reč Svarog postala od glagola svarit / Jagić: Archiv IV 412. / što znači kovati;