geograf Ptolomej zabeležiće da Veneti žive među Sarmatima duž čitavog Venetskog zaliva, a gotski istoričar Jordan će u svome delu Getika, detaljno
, pored granice sa Poljskom, antičkim autorima bile poznate kao venetske .
slovenačkom autoru, akademiku Mateju Boru, koji se bavio tumačenjem venetskih zapisa. Interesantno je da je Matej Bor bio jedan od retkih sunarodnika
. Ovim brojnim nazivima, kao i natpisima na ostacima grnčarije iz venetskog perioda, dakle toponomastikom i semantikom bavio se lingvista i
jezika. Iz rada Mateja Bora, moglo bi se zaključiti da su se gramatika venetskog jezika, brojni toponimi i stari termini sačuvali u pamćenju o životu
a etrurski natpisi mogli bi mnogo toga iz prošlosti da pojasne i povežu. Venetski jezik zvanična nauka danas priznaje za indoevropski, mada ga ostavlja
indoevropski, mada ga ostavlja nešto po strani od ove porodice jezika. Venetski tekstovi imaju opšte karakteristike baleobalkanske pismenosti, na
Bor, a kod oba jezika mogu biti zajednički koreni iz vremena Pelazga. Venetske arheološke iskopine imaju karakteristike lužičke kulture a to su
u kovčezima, spiralno prstenje i pletenaste narukvice. U venetskom jeziku se mogu naći elementi slovenskih, baltičkih, germanskih i
da su se Veneti klanjali Triglavu i mitskoj Lipi, kao Drvetu Života. Venetsko društvo bilo je podeljeno na staleže: zemljoradnike, trgovce,
iz njegovog zitija I na dnu vedut manastira. Ovakvi grbovi poput ovog venetskog sa slovima I recima prevedenih sa latinskog na srpskoslovenski ima
postavili su naučnici poput Mateja Bora koji je etrurski doveo u vezu sa venetskim a kako su Veneti bili deo velikog slovenskog stabla naroda, dakle sa
. Dakle, ono što su italijanski naučnici mislili da je podela, bila je venetska molitva.
na staroslovenskom jeziku. To su, dakle bili vaši prapreci. venetskog danas ima u Italijanima?
otkrića u istoriji i linvistici, posebno u dešifrovanju natpisa venetske , rašedske, sarmatske i minojske drevne civilizacije. Veoma je