užeg ili šireg pogleda na kulturu, u koju su zapravo uronjeni ljudski i čovečanski doživljaji lepog, o rokenrolu se moglo govoriti na više načina: od
onoga ko je bio i Bog i čovek u isto vreme, posedujući i božansku i čovečansku volju. Što se tiče Ničea, ne razumem se baš puno u njega, ali koliko sam u
lažno učenje kao da u Hristu Gospodu nisu bile dve prirode, božanska i čovečanska , no samo jedna, božanska. Na ovome Saboru najvidniju su ulogu igrali
Gospoda našeg Isusa Hrista, slivajući dve prirode Njegove, božansku i čovečansku , u jednu prirodu. Svojim zloverjem oni zavedoše mnoge duhovnike i
je neshvatljivo dobro je osetio Sveti Sava. On kaže za svečasnu ikonu čovečanskog ovaploćenja Boga Logosa, koju celivamo, da onaj koji je pomazan verom
posle njega. "Klanjamo se i poštujemo i celivamo svečesnu ikonu čovečanskog ovaploćenja Boga Logosa pomazanog Božanstvom... Klanjamo se i drvetu
[ dela ] kao Bog, i Njega jednog istog voljom hotećeg i delajućeg čovečanska [ dela ] kao čovek. Jer On ne beše podložan prirodnim nuždama, nego se po
, a ne prividno, pretrpeo sva prirodna i besprekorna stradanja čovečanska . I On, Bezgrešni, bi raspet i smrt okusi, i treći dan vaskrse telom ne
hristološka važnost imena Sin. Peta i šesta oblast govore o božanskoj i čovečanskoj prirodi Hristovoj, uz poseban osvrt na: božanstvo i čoveštvo,
ljudska osećanja, Hristove neporočne strasti, stradanje i smrt, čovečanska priroda posle Vaskrsenja, značenje imena Sin Čovečji. Sedmo
opisana jedna i celovita, nedeljiva ispostas Hrista, odnos božanske i čovečanske prirode u Hristu, obličje Božje i obraz sluge: teologija kenoze,
sjedinjenja prirode u Hristu, te prožimanja svojstava božanske i čovečanske prirode u Hristu. Autor se u sledećem poglavlju bavi posledicama
bavi posledicama ipostasnog sjedinjenja, a ističe oboženje čovečanske prirode u Hristu i bezgrešnost Hristovu kao model za asketsku teoriju
Slaganje volja u Hristu, a autor analizira razlikovanje božanske i čovečanske energije u Hristu, i prirodne i izbirajuće volje. Episkop Jovan u
mudrovati, ni učitelji učiti, ni bogataši i siromasi živeti životom čovečanskim a ne skotskim, ni plahi reformatori i bundžije što korisno učiniti. A