po tradiciji slovenskih isihasta više bavio molitvom nego dogmatskim učenjem. To je uglavnom tačno za njegov zbornik Šestodnevnik ; međutim, njegovo drugo djelo, Gorički zbornik, ima za temu život Crkve u istoriji i svo je u duhu pozivanja na velike
njegova dva djela, Šestodnevnika i Goričkog zbornika. Šestodnevniku , izuzetno sastavljenom isihastičkom zborniku, on prema riječima Mitropolita Amfilohija, tumači naznačenje
manje ne pozna sabore koji su se bavili drugim pitanjima poštovanjem ikona kao i odnosom dvaju priroda u Hristu: još u Šestodnevniku on će na listovima 376 v-378r navesti iz drugih slovenskih isihastičkih rukopisa poznati spis Anastasija Patrijarha
. Konačno, Nikona su svi bespogovorno vezivali za isihazam, najčešće na osnovu spisa uvrštenih u prvu njegovu knjigu, Šestodnevnik , slično kao nešto ranijeg Kir-Siluana.
Duha Svetoga uobličio, prema ličnim svojim darovima, kao i prema zadacima vremena i mjesta u kojem se našao. Za Šestodnevnik nemamo svjedočanstva, ali za Gorički zbornik, pisan u dijalogu sa Jelenom Balšić, on nekoliko puta izričito kaže da je
, Jeleninoj zadužbini, inače najmlađoj u nizu manastira na jezeru, poznatom kao Zetska Sveta Gora. Šestodnevnik datovan samo godinu ili dvije prije Goričkog zbornika (oba su završena u periodu od 1439. do 1442. godine), nije teško
] I ti govoraše kako je dostohvalan život monaha na njima ", [ 7 ] i da je namijenjen za njihove potrebe. Šestodnevnik kao kompilacija biti važan prevashodno zbog svoje strukture za koju je rečeno da "među sačuvanim srpskim rukopisima
i originalnog i prevodnog, pripada ovom prvom. Osim samih isihastičkih autora, kakvi su Grigorije Sinait (tri djela u Šestodnevniku ; inače u slovenskoj rukopisnoj tradiciji češćeg od Grigorija Palame) i patrijarh carigradski Kalist Ksantopul (
, koji u to vrijeme još nije ni bio patrijarh, kao ni sa patrijarhom Genadijem I. iz petog vijeka, a koji se nalazi u Šestodnevniku .
, predanje Zetske Svete Gore će joj dati ključni pečat i preko Crnojevića štamparije raširiti se do svih krajeva. Šestodnevnik će pak dospjeti u manastir Tvrdoš i nije teško pretpostaviti na kojem predanju se vaspitavao mladi jeromonah i episkop
tradiciji, učeni duhovnik, koji je potvrdu svojih misli tražio u drevnosti i autoritetu crkvenih otaca. Sastavio je Šestodnevnik , koji se čuva u manastiru Savini, kao i poznati Gorički zbornik, iz 1441 / 42. godine, u kome se pokazao kao dobar znalac
malo se zna, kao i o svakom smernom podvižniku. Poznaje se samo poneko njegovo sačuvano delo. U manastiru Savini čuva se Šestodnevnik , koji je 1439 / 40. prepisao "smerni Nikon Jerusalimac ". U tome Zborniku, osim Šestodnevnika, nalazi se više
U manastiru Savini čuva se Šestodnevnik, koji je 1439 / 40. prepisao "smerni Nikon Jerusalimac ". U tome Zborniku, osim Šestodnevnika , nalazi se više vizantijskih spisa, uglavnom isihastičke sadržine, u srpskom prevodu, kao i neki tekstovi na grčkom
. Osim toga, u celom Goričkom zborniku ima grčkih paleografskih, i to minuskulnih i kurzivnih elemenata. Uostalom, u Šestodnevniku iz Savine ima grčkih tekstova. Sve to svedoči o grčkom poreklu Nikona Jerusalimca. On je boravio u Jerusalimu, na
još nekih tekstova, čine Gorički zbornik (oko 1440 - te godine). Prema račima Đorđa Sp. Radojičića u Zborniku je Šestodnevnik i razni drugi tekstovi privlačni za monahe koji su se odavali bezmlviju ili hesihiji ćutanju.