otpora od strane katoličnog sveštenstva. Kao spljetski knez on je dugo oštro vodio borbu sa hrvatskim brastvom Šubića . Po saopštenjima iz kasnijih izvora, knez Petar je, poznat i inače kao borben tip, ratovao i sa kraljem Stevanom i u tom
; a on bi je viđao kad bi robu na pranje donio, tad bi od nje savjete dobivao. Šubića namijenio, ali pošto se papa usprotivio, drugu mu je ljubu iste krsne slave pronašao, ne bi li ga utješio, otkako je
, među kojima su se isticali Šubići koji su ga i ovenčali 1300. godine za kralja u Zagrebu, ali i u banovini Bosni između Šubića i Kotromanića tj. bogumila. Bez obzira na aktivnu uključenost u dva sukoba (borbe u Bosni i Mađarskoj), bribirski knez
nije poznat, ali je izvesno da su se njih dvojica sastali u Vrulji kod Makarske, posle čega više nije bilo upada Šubića u Zahumlje i Mladen se opet našao na slobodi, ali ostaju nepoznati uslovi i odredbe dogovora između Pavla i Milutina.
porodičnim vezama. Za jednog od svojih sinova, Marka ili Andriju, hteo je dobiti jednu devojku iz porodice hrvatskih Šubića , orođenih s carem Dušanom, koja je u to vreme živela na srodničkom dvoru bana Tvrtka. Taj brak sprečio je papa, koji nije
širok izlaz na more. To osvajanje upotpunio je posle i u neretljanskoj krajini, iskoristivši katastrofu Mladena Šubića . Posle neuspeha Mladenova u ratu sa kraljem Milutinom ojačao je protiv njega pokret dalmatinskih gradova i
ličnosti i silom sprečili njegovu majku da ode kod kralja Stevana i izmoli milost za sina. Šubića jedan deo hrvatske vlastele preneo je svoju mržnju na celu njegovu porodicu. Bilo je s toga za Šubiće dosta teških dana,
Stepan je stajao na njihovoj strani. U borbi protiv kneza Nelipića, pod tvrdim Kninom, 1324. god., stradale su uz Đuru Šubića i bosanske pomoćne čete. Dve godine docnije, kad je kralj Karlo opremio vojsku da skrha ojačanog Nelipića, kao nedavno
otpora zauzeo čitav kraj od Cetine do Neretve, izuzimajući jedini Omiš. To je, izgleda, bila naplata za pomaganje Šubića u ovim borbama.
crkva Uspenija Bogomatere; a manastir Sv. Arhanđela na Krki osnovan je kao zadužbina Jelene, udove Mladena Šubića , sestre Dušana Silnoga, još godine 1357, a godine 1317. počeo se graditi manastir Krupa, pomoću doprinosa srpskog
naroda u Dalmaciji. Manastir je zadužbina Jelene, sestre srpskog cara Dušana i žene bribirskog velikaša Mladena III Šubića . Godine 1615. u manastiru Sv. Arhangela Mihaila otvorena je, po nekim izvorima, prva srpska srednjoškolska ustanova
(kasnije monah Stefan) i kćerke Jelisavetu (udatu za Stefana I Kotromanića) i Ursulu (ili Ursu), udatu za Pavla Šubića . Pobunio se protiv očeve centralizacije države, zbacio ga sa vlasti uz pomoć Ugarske i zavladao Srbijom 1276. godine.
Krke. Dalji podsticaj za doseljavanje Srba u severnu Dalmaciju bila je udaja Jelene, sestre cara Dušana, za Mladena Šubića , 1347. godine. Ona je nakon muževljeve smrti 1348. godine, postala gospodarica gradova Klisa i Skradina. U jesen ili
, čak i više nego katolicima nazivajući ih hrišćanima. Šubića , plemića iz Luke, koji je bio zaštitnik heretika. Papa Honorije III iste godine šalje svog legata Akoncija u Dalmaciju
sina UROŠA II Nemanjića DRAGUTINA, beše prababa Tvrtka I Kotromanića a TVRTKOVA majka, bila je sestra Mladena III Šubića , čija je pak supruga rođena sestra SRBskog cara STEFANA UROŠA IV DUŠANA SILNA Nemanjića. Tako da je bosanski kralj