slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "stematografija".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
u njegovim delima Croatie rediviva [ 1700 ] i Stemmatographia [ 1701 ]; ovo drugo delo poslužilo je kao osnov za " Stematografiju " Hristofora Žefarovića 1741. godine. Ha srpskom području, patrijarhom "celog Ilirika" prvi ce naziva Arsenije III
, Bosnu i Hercegovinu, Rajić Beograd pod opsadom, anonimni pesnici Boku, Stefan Zurković Srem, a Žefarović je u Stematografiji 1741. dao stihovane pohvale čitavog Dušanovog carstva, uključujući i druge krajeve sve do Hrvatske kao pesničke
kao legende uz bakrorezne listove. Pesnici su u baroku i crtači i graveri i arhitekti (Zmajević, Žefarović, Orfelin). Stematografija (1741) Žefarovićeva u stvari je zbirka stihova, iako deluje kao raskošni album gravira i heraldike. Ona nosi posvetnu
u kojima se izlažu i podaci iz srpske istorije imale su knjige Hristofora Žefarovića: prema Vitezoviću sastavljena Stematografija (1741) i opet u zajednici sa pesnikom Pavlom Nenadovićem mlađim izdate privilegije Srba u Austriji potvrđene pod
priručnika u ovoj borbi za legitimitet imaju i knjige Žefarovića i Pavla Nenadovića mlađeg, koji objavljuju Stematografiju s namerom da pokažu kako je izgledalo nekada moćno srpsko carstvo. Privilegije koje su ova dva pisca objavila u času
zbirka stare i retke knjige sadrži različite vredne knjige na našem i stranim jezicima. Svojim značajem izdvajaju se Stematografija Hristofora Džefarovića iz 1741. godine, iluminirana sa 18 likova svetaca, srpskih vladara i drugih znamenitih
ostalog izlozena su dela Hristifora Zefarovica, a na nekoliko mesta u usputnim objasnjenjima spominje se njegova Stematografija . Na toj izlozbi se mogu videti vrlo interesantne kompozicije karakteristicne za rani period srpskog baroka (sam kraj
na svetu. Najstarija knjiga je Bukvar Teofana Prokopoviča (Rimnik, 1726). Po značaju posebno se ističu bakrorezna Stematografija Hristofora Džefarovića (Beč, 1741), dela Zaharije Orfelina, Jovana Rajića, Dositeja Obradovića i drugih srpskih
Brauna iz 1686., zatim oko 200 knjiga iz XVIII veka, među njima i prvi srpski bukvar iz 1739. godine, Žefarovićeva Stematografija iz 1741., prvi srpski časopis Slaveno-serbski magazin iz 1768. kao i preko 900 knjiga raznih struka, pretežno prvih
se uključuju i u likovnu umetnost tog doba. Među ranim primerima su ilustracije u Žefarović-Mesmerovoj Stematografiji i u Orfelinovom panegiriku posvećenom ustoličenju Mojseja Putnika za bačkog episkopa. [ 20 ]
prednjačila nemačka V iblia Es t ura Kristofa Vajgla iz 1695. godine. Istovremeno, jedna druga knjiga, Žefarovićeva Stematografija iz 1741. godine, uočena je kao osnovni ikonografski predložak u procesu barokizacije vladarskog portreta svetih
Mlecima, Moskvi, Rimniku i Beču. Posebnu vrednost predstavljaju knjige štampane u XVIII veku, među kojima se izdvaja Stematografija Hristofora Žefarovića iz 1741. godine i Kaligrafija Zaharija Orfelina izdata 1759. godine u Sremskim Karlovcima.
". Stematografija " Hristofora Žefarovića, koja je štampana 1741. godine u Beču, a izloženi primerak je jedan od 11 sačuvanih.
godine, neprocenjiva su dela koja su kod srpskog naroda uticala na buđenje nacionalnog identititeta i svesti. Nije " Stematografija " Hristofora Žefarovića jedini biser Zbirke stare i retke knjige Muzeja Vojvodine. Nevelika obimom, ali raznorodna
nad poviješću ljudske slabosti i nesposobnosti za vjernost. Stematografiju Hristifora Žefarovica štampanu u Beču 1741, Latinski bukvar Zaharija Orfelina (Venecija, 1767), Život i