izvanredna biološka i krajobrazna raznolikost daju joj iznimnu vrijednost. Uz njen tok razvijen je najveći kompleks aluvijalnih poplavnih nizina i nizinskih šuma u Dunavskom slivu. Sava je jedinstven primjer rijeke sa još uvijek netaknutim

doline su vrlo strme a dno doline je zaravnjeno. Oko korita Kupe se nalaze veće količine šljunkovito-pjeskovitih aluvijalnih naslaga.

/ Wikimedia aluvijalnih dolina potoka Vrtlina s istoka te Koruške sa zapada, na povoljnoj poziciji južnog izlaza kalničkog prigorja prema

Andrijaševci, ali i na širem prostoru, osnovne reljefne karakteristike su određene odnosnom viših lesnih zona i aluvijalnih ravni. Ovakav reljef karakterizira jednoličan geološki sastav i neznatne visinske razlike. U geološkoj građi

je prirodna dinamika obiju rijeka koje oblikuju vrlo bogat aluvijalni reljef. Reljef se sastoji od različitih aluvijalnih staništa kao što su prirodne riječne obale, pješčane uvale, riječni otoci (ade), zatravljeni prirodni nasipi,

riječnih delti, bilo podmorskih, priobalnih ili jezerskih, a također su jedan od dominantnih sedimanata sustava aluvijalnih lepeza.

poljoprivrede, odnosno uzgoj agruma i ostalih komercijalnih kultura. To su mediteranska klima i prisutnost aluvijalnih i euglejnih tala koja su antropogenizirana te se njihov visoki agrarni potencijal počeo iskorištavati.

. Takvih tala nalazimo na područjima oko rijeka Jadove, Ričice s pritokama, Opsence i Krušnice. Veće ili manje zaravni aluvijalnih tala lokalni stanovnici nazivaju« bare »ili« lučice ».

. aluvijalnih nanosa rijeka Save. Ti vodonosni slojevi protežu se od Krškog do Oborova, nizvodno od Zagreba, te od podnožja

(R. Hrvatska). Na tu radionicu biti će pozvani i kolege iz MAFI-a (Budimpešta) kako bi geokemijska istraživanja aluvijalnih sedimenata rijeke Drave i Mure proširili i na R. Mađarsku. Tada bi istraživanjem bio obuhvaćen kompletan sljev rijeke

oblici krša; škrape, ponikve, špilje i dr.. aluvijalnih naslaga ljuštura mikroskopski sitnih praživotinja tijekom dugih vremenskih razdoblja. U tim se stijenama u

eksploatacija šljunka. Većina stanovnika Zagreba pije vrlo kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu iz aluvijalnih nanosa šljunaka rijeke Save, a manji dio Zagrepčana u podsljemenskoj zoni pije vodu iz kaptažnog sustava Medvednice

. Vodoopskrba na području Zagrebačke županije obavlja se najvećim dijelom korištenjem podzemnih voda koje se crpe iz aluvijalnih naslaga doline rijeke Save. No, sama prisutnost povoljnih nalazišta vode na području Zagrebačke županije ipak nije

podzemne vode. Stručnjaci upozoravaju na to da se najveće zalihe pitke vode u Hrvatskoj nalaze u vodonosnim slojevima aluvijalnih dolina, a baš na takvim geopozicijama izgrađeno je najviše naselja, ima najviše stanovnika, industrije,

zbog svoje izvanredne raznovrsnosti krajolika i bioraznolikosti. U njenom slivu se nalaze najveći kompleksi aluvijalnih močvara i velikih ravničarskih šumskih područja. Rijeka Sava je primjer rijeke sa još uvijek netaknutim plavnim