jurske starosti, a povrh starih silikatnih stijena i trijaskih naslaga, zbog čega je visinski pojas tipičan bezvodan kras
i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita.
evolucija trijasa Hrvatske trijaskih naslaga Hrvatske, koje su do sada relativno slabije
21 i 60 C. Vruća komponenta termalnih izvora dolazi iz trijaskih dolomita s dubine veće od 1000 m te se posvuda miješa s
pripisati samo litološkim razlikama. Izmiješanost donje trijaskih škriljevaca, trijaskih dolomita i vapnenaca te krednog
razlikama. Izmiješanost donje trijaskih škriljevaca, trijaskih dolomita i vapnenaca te krednog fliša, kao i pojava
debljina ovih naslaga iznosi oko 250 m. Najveća zona trijaskih karbonatnih stijena nalazi se u vršnom dijelu Papuka u
Jankovca (3 km), a njena površina iznosi 18,9 km 2. Ova zona trijaskih karbonata se rasprostire u visinskom rasponu od oko 580 m.
stijena je sam vrh papuka na 983 m. Najniže točke ove zone trijaskih karbonata su oko 400 m kod Jankovaca na sjeveru i Duboke
donjeg trijasa (istočni dio). Druga zona izgrađena od trijaskih karbonatnih stijena se nalazi na jugoistočnim obroncima
razvoj krša. trijaskih karbonata omogućila je podzemno krško otjecanje u
zakomplikovana nesigurnostima što se tiče starosti nekih trijaskih stijena u kojima su pripadnici ove porodice pronađeni. [ 2 ]
dijelu, u Leski, Bijeloj Vodici i Crnom Lugu, s podlogom od trijaskih klastičnih i karbonatnih naslaga. Stalni i povremeni
na sjeveroistočnim padinama Risnjaka, slabo propusnih trijaskih dolomita i nepropusnih paleozojskih škriljavaca.
šume s bekicom (Luzulo-Fagetum) rastu na kiseloj podlozi trijaskih klastita. U njima nema grmlja već je na tlu sloj mahovina