u tako shvaćenoj slobodi?, zapitao je biskup, podsjetivši potom na 1700. obljetnicu Milanskog edikta, kojim je car Konstantin kršćanima dao slobodu, nakon viđenja u kojem mu je pokazan križ i rečene riječi: U ovom ćeš znaku pobijediti Život

taj je blagdan povezan s pronalaskom Isusova križa u Jeruzalemu, što predaje pripisuje carici Jeleni. Njezin sin car Konstantin , koji je kršćanstvu dao slobodu, sagradio je u Jeruzalemu jednu baziliku na Golgoti, na mjestu gdje je Isus umro, a

bilo čudno da ima prsten s ugraviranim dupinom, simbolom povezanosti s Kristom. Inače, razapinjanje na križ ukinuo je car Konstantin (umro je 337.), a prvi prikaz razapetog Isusa pojavio se, koliko je poznato, u Rimu tijekom petog stoljeća. Dakle,

ovo područje starinskih kula, slanica, hospitala, crkava, patricijskih palača dio civitasa o kojemu bizanski car Konstantin Porfigerent u knjizi "O narodima" govori ovako: "Oni ga sagradiše (Epidaurci, op.a.) kao mali grad, a poslije toga

i ulomci fresaka. Staklene zdjelice potječu iz Požara u Virovitici, a kasnoantička, lukovičasta fibula i novčići cara Konstantina iz groba rimskog vojnika na prvom ribnjaku. Nalazi iz Virovitice upućuju na rimski Sirotis, također zabilježen na

financiranja namještaja pa ljubazno molimo sve koji imaju ideju kako da opremimo prostor da nam se jave. Car Konstantin Porfirogenet, pisac iz 10. st. navodi mjesto Belitcein (to belitzein), a povjesničar Vjekoslav Klaić smatra, da su to

nošnji, reljef boga Mitre i dva nadgrobna spomenika). car Konstantin ga 950. godine spominje kao jedan od četiri utvrđena grada Paganije - Neretvanske kneževine (Mokrun, Berulija,

(iz 18. stoljeda) za Istočno Rimsko Carstvo, s prijestolnicom u Konstantinopolu - Novom Rimu (osnovao ga je 330. g. car Konstantin ), danas Carigradu tj. Istambulu, glavnom gradu Turske do 1923. g. Od prvih dana bio je kulturno, gospodarsko i

, pretvorio je grad od davnina u značajno vojno uporište i upravno sjedište. car Konstantin Porfirogenet 950. godine u svome djelu« De administrando imperio »(Upravljanje carstvom) kao centar župe Tnena.

, bile su zaboravljene sve do 31.5.1578., kada su ponovno otkrivene katakombe na Via Salaria u Rimu. car Konstantin Veliki dao slobodu vjeroispovijedanja Milanskim ediktom 313. godine, počinje gradnja crkava, prvenstveno na

, 2 groša ili 10 krajcara. cara Konstantina , početkom IV st. S. se naziva i vrijednost od 1 / 2 assa.

2, 1, 2 i 4 od bakra, te od 5 i 10 S. od srebra. SOLIDUS Zlatni rimski novac, što ga je umjesto aureusa oko 309. g. počeo kovati car Konstantin . Kovan je od vrlo kvalitetnog zlata i odgovarao je 1 / 72 rimske funte i težio 4,55 gr. Bio ie osnovni novac i

314) na zemljištu što mu je za tu svrhu kraj lateranske palače, do tada carske, a od tada papinske rezidencije, poklonio car Konstantin . I tako nastade majka svih crkava. Dakako da je i ona više puta doživjela sudbinu da je bila srušena pa onda opet ponovno

priznata od drugih pravoslavnih Crkava). Carigradska ekumenska patrijarčija Ta patrijarčija duguje svoju važnost caru Konstantinu koji je g. 330. proglasio Carigrad (Konstatinopolis) glavnim gradom Rimskoga carstva. Carigradski koncil g. 381.