dijalektima i izričajima ( čakavskim i kajkavskim dijalektom; ijekavskim, ikavskim i ekavskim izričajem ). Povjerenstvo za odabir najuspješnijih radova pročitat će i odabrati

osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim ". Ovaj je zaključak dostavljen i Skupštini NR Crne Gore. Crnogorski ustav iz 1963. spominje da

biti pisani svim hrvatskim dijalektima i izričajima ( kajkavskim i čakavskim dijalektom ; ekavskim , ikavskim i jekavskim izričajem ). Svaka škola može sudjelovati sa 3 rada koji se dostavljaju u

koji se razvio oko dva središta, Zagreba i Beograda, jedinstven s dva izgovora: ijekavskim i ekavskim ", da je u nazivu jezika u službenoj upotrebi "nužno istaknuti oba njegova dijela ( i hrvatski i

, ta je reforma prihvaćena u nešto izmijenjenom obliku: ijekavski refleks jata je zamijenjen ekavskim ( dete mjesto dijete ). Srpski književni jezik ijekavskoga refleksa jata ostao je u Crnoj Gori ,

sustav mjesta Mrzovića. Mrzovički je eovor ikavsko-jekavski, a okružen je hrvatskim ekavskim govorima i novoštokavskim jekavskim govorima. On je staroštokavski, dakle govor

Miholjca. U selu se govori slavonskim dijalektom, podravskim poddijalektom, odnosno ekavskim odrazom jata koji je tipičan za te šokačke govore. Obiteljski se nadimci daju u Podravskim

, Crljenić ). U Viljevu se kao i u ostalim dijelovima Donje Podravine govori Šokačkom ekavicom ( ekavskim štokavskim govorom ) koja je nastala "ispreplitanjem jezičnih struja" i "migracijama i

skupine: jedna od njih obitava u okolici Kalače, u Dušnoku i Baćinu, i govori staroštokavskim ekavskim govorom, a dospjela je onamo još u 16. stoljeću iz Slavonije. Druga se također pojavila u

, koja ga dijeli od susjednih slov. govora, na istoku graniči s buzetskim, na jugoistoku s ekavskim govorima, a na jugu s jugozapadnim istarskim štakavsko-čakavskim govorima, gdje mu se

književnog dogovora nisu se u svemu držali ni Hrvati ni Srbi. Srbi naime od tog doba sve više pišu ekavskim govorom. Kod Hrvata su osobito ustali protiv toga dogovora Ante Starčević, Fran Kurelac i

naraštaja ( Tin Ujević, Miroslav Krleža, Dobriša Cesarić, Antun Branko Šimić, .. ) pisao ekavskim standardom, no, uz zadržavanje hrvatskih tvorbenih, naglasnih i sintaktičkih svojstava ,

i vremenu već bio utvrđen ikavski refleks jata ( uz mogućnost postojanja i nekih riječi s ekavskim refleksom ). U tekstu listine na prvi su pogled uočljiva tri jezična sloja: u osnovi joj je

. I kao što se raslojavanjem jata spomenuti glagoli u štokavskim govorima nahode u jekavskim , ekavskim ili ikavskim inačicama, tako su i njihove imenice zabilježene u svim trima likovima, što

imenica viđenje. Dapače, stariji hrvatski pisci, pokazuje građa, prije će posegnuti za ekavskim ( letenje, plamtenje, vrtenje ) negoli za jotiranim likom. U vezi s tim čuje se i pogrešna