. Na žalost upravo na tim mjestima zrak ima najviše štetnih tvari. Zbog toga je američka udruga za zaštitu okoliša EPA i svjetska zdravstvena organizacija WHO proglasila štetne tvari iz zraka u zatvorenim prostorima jednim od prvih pet
plina DEPA, koristeći svoju poziciju jedinog velikog kandidata za njegovu kupnju, kazao je u utorak grčki dužnosnik. Epa
. EPA i ALA) koje imaju važnu ulogu u svim misonim procesima, pamćenju i koncentraciji.
mozga odgovornom za procese razmišljanja i pamćenja. EPA i ALA), stoga ne čudi njegovo pokroviteljstvo ovogodišnjeg Tjedna mozga, posvećenog promicanju i popularizaciji
, te na zanimljiv način približitla činjenice o mozgu i prehrani, nutrijentima važnim za funkcije mozga te ulozi DHA i EPA a sve to popraćeno smjernicama o prehrani u svrhu očuvanja funkcije mozga.
o prehrani u svrhu očuvanja funkcije mozga. EPA i ALA) koje imaju važnu ulogu u svim misonim procesima, pamćenju i koncentraciji. Brojna znanstvena istraživanja
slučaju, korist od konzumacije čak i ribe s povišenim udjelom teških metala nadilazi rizike. EPA DHA) na dan u bilo koje doba, iz ribe, ribljeg ulja ili kapsula, uz obrok ili natašte.
nastaju medijatori koji potiču upalu, poput leukotriena B4 (LTB4) i prostaglandina E2 (PGE2). No, od njoj vrlo srodne EPA kiseline (eikozapentaenske kiseline) nastaju protuupalni leukotrien A3 i prostaglandin E3. Taj fini balans,
A3 i prostaglandin E3. Taj fini balans, logično, može biti narušen ukoliko nedostaju neke masne kiseline (poput EPA ). Tada dolazi do pretjeranog djelovanja proupalnih medijatora, jer jednostavno nedostaju protuupalni medijatori
dokazano kako unos ulja bogatih arahidonskom kiselinom povećava rizik ateroskleroze (ovapnjenja žila), dok EPA kiselina taj rizik smanjuje.
masnih kiselina nastaju druge polinezasićene masne kiseline potrebne organizmu, poput arahidonske kiseline, EPA (eikozapentaenske kiseline) i DHA (dokozaheksaenske kiseline). No, u biokemijskoj praksi nastaje problem. Naime,
u nekim tkivima. Tipičan primjer za to je enzim d6-desaturaza (vidi sliku). Stoga dolazi do manjka kiselina poput EPA , DHA, dihomogamalinolenske i gamalinolenske kiseline. Ta istina potvrđena je u brojnim i vrlo detaljnim studijama
smatramo i dvije omega-3 kiseline: EPA i DHA kiselina. Radi detaljnijeg objašnjenja sinteze masnih kiselina, vidi sljedeću sliku:
. U organizmu je potreban fini balans između proupalne arahidonske kiseline koja nastaje iz linolne kiseline, te EPA i DHA kiselina koje nastaju iz? - linolenske kiseline. Vidi u tekstu detaljnije za objašnjenje pojedinih kiselina i
kiselina, taj enzim se troši na linolnu kiselinu i nastajanje viška arahidonske kiseline na štetu protuupalnih EPA i DHA. Situaciju pogoršava i višak omega-9 kiselina koje također troše d6-desaturazu.