istaknuti Antuna Mihalića, Mijata Stojanovića, Stjepana Marjanovića, Josipa Freudenreicha. Za svoj rad slavonski ilirci najznačajniju su potporu dobivali od biskupa Josipa Jurja Strossmayera, dobročinitelja i mecene koji se iz malog

događanje obilježavanja Dana Grada Svečani program na kojem će nastupiti folklorna skupina Viline, KUD Krapina, KUD Ilirci , Osnovna glazbena škola pri OŠ Augusta Cesarca i novoosnovana ženska vokalna skupina Queentet. Na svečanosti će se

potvrđuju dva festivala: Svečanosti kajkavske popevke i Zagorska krijesnica, ali i Kulturno-umjetničko društvo Ilirci koje je do sada imalo preko 1600 nastupa u zemlji i inozemstvu. Tu su još Gradski puhački orkestar i mažoretkinje,

gradskom trgu neposredno pred ceremonijom otvorenja. Ilirci i Barbara Suhodolčan uz klavirsku pratnju Darka Berović, te KUD Krapina.

Brijegu...? ilirci prigrlili srpski jezik, kao što je potom podloga Maretićeve gramatike (1899.) bila Vukova tradicija, ali sada

jedinom dotada tiskanom izdanju iz 1826.) priredili su Antun i Ivan Mažuranić, Ivan Kukuljević Sakcinski i drugi ilirci . Pjevanja koja nedostaju ispjevao je Ivan Mažuranić nadopunivši tako taj slavni spjev. Iste godine Matica ilirska

. U Zelini radi i Tituš Brezovački, u njoj se sastaju, u doba ilirskog preporoda, u domu opata Krizmana, mnogi poznati ilirci . Dolaze Vraz, Švear, Mlinarić. Znamenita je osoba i donjozelinski župnik Dragutin Stražimir, koji 1870. godine

i potrebe. Josip Stjepan u« Kućniku »navodi narodne nazive za mjesece, kasnije to s oduševljenjem preuzimaju naši« ilirci »i eto nam danas u kalendarima naših starinskih narodnih naziva za mjesece.

ali i našim rudarskim vitezovima. ilirci , sudjelovali smo na svečanosti 02. rujna na otvorenju ovogodišnjeg Tjedna kajkavske kulture Krapina 2012.

Grada Požege Trenkovi panduri, u subotu 9. ožujka, četvoro predstavnika počasne postrojbe Grada Krapine Krapinski Ilirci s predstavnicima još 23 povijesne postrojbe iz cijele Hrvatske i inozemstva (Mađarska, Njemačka i Bosna i

o smjeru razvitka određenog jezika i to vrijedi za sve slavenske jezike. Ilirci odlučuju da preuzmu štokavski kao opći jezik svih Hrvata. Bilo je tu i otpora. Neki htjeli zadržati kajkavski, no

ilirci , revni sakupljači literarne baštine. Romantičarska briga za odlutale sinove domovine bila je u najvećoj mjeri

toga goleme: stvorio je najbolje temelje za procvat hrvatske kulture na svim područjima ljudske djelatnosti. ilirci težili su i više od toga. Nastojali su da u književnom jeziku ujedine sve Južne Slavene. Zato su hrvatski jezik nazvali

. Hrvatska novija povijest je dobrim dijelom povijest borbe za pravo na vlastiti jezik. Stvari su otežane time što su Ilirci , upravo da bi olakšali ujednijenje južnih Slavena, kao jezični standard izabrali štokavicu kojom od Hrvata tada nije