i restauracija. Plovili su krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. To je i razlog da su brodovi nazvani Condura Croatica.

financiranja namještaja pa ljubazno molimo sve koji imaju ideju kako da opremimo prostor da nam se jave. Konstantin Porfirogenet , pisac iz 10. st. navodi mjesto Belitcein (to belitzein), a povjesničar Vjekoslav Klaić smatra, da su to današnje

je grad od davnina u značajno vojno uporište i upravno sjedište. Konstantin Porfirogenet 950. godine u svome djelu« De administrando imperio »(Upravljanje carstvom) kao centar župe Tnena. Grad Knin u

naroda. Kao papa na čelu Crkve stajao je od godine 678. do 681. Konstantin Porfirogenet , koji kao suvremenik prvoga hrvatskog kralja Tomislava vlada od 912. do 959. godine., između ostalog, piše:

? ari bijahu uglavnom loši pisci. Ako da, onda su to više iznimke nošto su pravila. Primjerice Marko Aurelije, ili Konstantin Porfirogenet , ali kod prvoga je rije? o filozofiji, a kod drugoga o povijesti, a ne o umjetnosti. Što se ti? e iznimaka, uglavnom su

. No, to nas nimalo ne treba čuditi ako znamo da je pojam srpski narod nastao asimilacijom dijelova okolnih naroda ( Konstantin Porfirogenet Srbi se rimskim jezikom zovu Servi (sužnji, sluge) Srbi se tako zovu, što su rimskim carevima služili).

godine program posvećen hrvatskom imenu Visa koji se prvi puta spominje sredinom X. stoljeća u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvom u obliku Ies da bi se 997. godine otok Vis u djelu mletačkog povjesničara Ivana Đakona označio

. Na površini naselja od 17,90 km2 ima prosječnu gustoću naseljenosti od 5,36 st / km2 (2001. g.). Spominje ga prvi put Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću (Josle). Na lokalitetu Bijela lokva nalaze se ruševine važne rano hrvatske crkve osmerostrane osnove s

u krstionicu kraj Lateranske bazilike. O tome i danas svjedoče slike na mozaicima u toj krstionici. Bizantski car Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća u svom djelu O upravljanju carstvom govori da su Hrvati sklopili savez sa Sv. Petrom kako oni neće

Hrvati, koji naziv Varvaria preinačuju u Bribir. Prvo svjedočanstvo nalazimo kod bizantskog cara - pisca iz 10. st. Konstantina Porfirogeneta , koji u popisu hrvatskih županija navodi i županiju "Berbera ". Najveći procvat Bribir doživljava u vrijeme kada su

nastojanja i tu spoznaju vodećih ljudi Biograda i šire. Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvu, ali prema prapovijesnim te antičkim ostacima, a koji se čuvaju u Arheološkoj zbirci

polemičara. Među ostalim, rekao je da u prilog Mljetu ide činjenica da Pavlu nije bila nepoznata Dalmacija, da je Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću također tvrdio da je Pavao na Mljetu doživio brodolom kao i Serafin Razzi u 16. stoljeću. Đurđevićevo

koji će se u ovako složenoj situaciji pozivati na onaj prvi međunarodni ugovor što su ga u svojoj povijesti, kako tvrdi Konstantin Porfirogenet , potpisali Hrvati, onaj iz stoljeća sedmog kojim su se papi Agatonu »tvrdom i nepokolebljivom vjerom zakleli da

može se naći u mnogo zemalja: u Slovačkoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Prema zapisanoj legendi bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta (oko 640. godine), Hrvati su se doselili pod vodstvom braće čija su imena: Klukas, Lobelos, Kosences, Muhlo i Hrvat i s